Sve je više “kasnih” prvorotkinja: Sve manje beba prije 25., sve više poslije 40. godine

Dobna granica za majčinstvo u Bosni i Hercegovini polako, ali sigurno ide prema gore. Sve je manje djevojaka koje rađaju vrlo rano, a sve više žena odlučuje se na prvo dijete tek nakon četrdesete godine života.

Podaci iz publikacije “Demografija 2024.” Agencije za statistiku BiH pokazuju da je 1996. godine čak 8,1 posto poroda bilo kod djevojaka do 19 godina, dok je prošle godine taj udio pao na samo 2,4 posto. Istovremeno, udio žena koje rađaju u dobi od 40 do 44 godine porastao je s 1,6 na 3,4 posto, a blagi rast bilježi se i kod majki starih 45 do 49 godina.

Najveća promjena vidi se u grupi od 20 do 24 godine 1996. skoro svaka treća porodilja bila je u tim godinama (29,6 posto), dok je 2024. taj udio pao na 15,5 posto. Danas se žene u BiH najčešće odlučuju na majčinstvo između 25 i 29 godina (34,2 posto) te između 30 i 34 godine (28,1 posto).

Sve je više i “kasnih” prvorotkinja. Prošle godine zabilježene su četiri majke koje su prvo dijete rodile nakon 50. rođendana, a nekoliko prvorotkinja bilo je i u dobi od 45 do 49 godina. S druge strane, sistem još bilježi i maloljetne majke evidentirana je jedna četrnaestogodišnjakinja i deset petnaestogodišnjakinja koje su rodile prvo dijete.

Stručnjaci objašnjavaju da žene danas duže studiraju, kasnije se zapošljavaju i sve češće čekaju veću finansijsku sigurnost prije braka i djece. Biološki gledano, najpovoljnije vrijeme za trudnoću ostaje period između 20. i 29. godine, ali praksa pokazuje da životne okolnosti guraju majčinstvo sve dalje prema tridesetim, pa i četrdesetim godinama života.