Vijesti iz Fojnice i okoline
Općinsko vijeće Kiseljak, na prijedlog načelnika ove općine Mladena Mišurića-Ramljaka, usvojilo je nedavno odluku o prijenosu nadležnosti u oblasti osnovnog obrazovanja sa Srednjobosanskog kantona na Općinu Kiseljak. Protiv ove odluke bili su vijećnici iz SDA, suzdržani su bili vijećnici HDZ-a 1990 i HSP-a, a za odluku su glasali vijećnici iz HDZ-a BiH, te vijećnici, za HDZ inače “nelegitimni predstavnici”, Nihad Junuzović iz SDP-a i Hikmet Karasalihović iz DF-a. Ukratko, ako Skupština Srednjobosanskog kantona dopusti prijenos nadležnosti, to će značiti da općinski načelnik i Općinsko vijeće, dakle HDZ BiH, imaju punu kontrolu nad osnovnim obrazovanjem u Kiseljaku.
Iz aspekta ulaganja u školske objekte i poboljšanje kvaliteta obrazovanja, s obzirom na to da Općina Kiseljak ima značajan budžet, prijenos nadležnosti na Općinu ne bi bio sporan, ali uzimajući u obzir sve ono što su HDZ i načelnik Ramljak učinili za Bošnjake povratnike u Kiseljak u proteklih osamnaest godina, u pogledu poštivanja i ostvarivanja njihovih osnovnih ljudskih prava, Bošnjaci ni u snu ne žele ovisiti o volji načelnika i HDZ-a.
Osnovno obrazovanje u Kiseljaku uređeno je tako da postoje škole koje rade po hrvatskom planu i programu i škole koje rade po bosanskom planu i programu, dakle, škole za hrvatsku i škole za bošnjačku djecu. Razlike između ovih škola izrazite su. Škole za hrvatsku djecu uređene su, imaju svu potrebnu infrastrukturu i najmoderniju opremu, dok u školama za bošnjačku djecu prokišnjavaju krovovi, nema adekvatnih sportskih sala, općenito, premalo je prostora. Ali ono što bošnjačke škole krasi jesu učenici, mnogo njih, dok hrvatske muku muče s ispunjavanjem pedagoških standarda u pogledu broja učenika. Primjera radi, u prvi razred ove godine u OŠ “Kiseljak”, koja radi po hrvatskom planu i programu, upisan je 71 učenik, od toga će 17 učenika pohađati nastavu u područnoj školi u Brnjacima, 16 u Gromiljaku, 12 u Lepenici, te četiri u Brestovskom.
U OŠ “Kiseljak 1”, koja radi po bosanskom planu i programu, upisano je 90 učenika, od čega će njih 29 pohađati nastavu na Gromiljaku, 18 u Brestovskom i 11 na Bilalovcu, 32 u Kiseljaku i 17 u Zabrđu.
Bošnjaci u Kiseljaku strahuju da će načelnik, čim dobije pravo da upravlja obrazovanjem u ovoj općini, početi s ukidanjem škola koje rade po bosanskom planu i programu, a da će njihove učenike prebaciti u škole koje rade po hrvatskom planu i programu, a kojima nedostaje učenika.
Admir Čeho, predsjednik Vijeća roditelja, kaže da je usvajanjem odluke procedura tek pokrenuta, odnosno usvojena na Općinskom vijeću i proslijeđena u Skupštinu SBK-a. On je mišljenja da odluka u Skupštini neće biti usvojena, ali će se načelnik vjerovatno žaliti Ustavnom sudu FBiH, koji će, pretpostavlja se, udovoljiti njegovom zahtjevu i vratiti sve opet u Skupštinu SBK-a.
“Načelnik ima prilično komotan budžet na ovaj broj stanovnika, oko sedam miliona maraka, ima tu finansijsku sposobnost u pogledu obrazovanja i ulaganja u obrazovanje. On sada govori da mu ne pada napamet da neka Ustavom zagarantirana prava Bošnjaka uskraćuje, ali sama činjenica da će preuzeti upravljačku strukturu, da će preko njega ići imenovanje direktora, ne daje nam nikakvu sigurnost. Mi Bošnjaci za sada na to nismo spremni, nemamo povjerenja u njega na osnovu dosadašnjeg iskustva prilikom implementacije naših zahtjeva, odnosno prava. On nijedan naš zahtjev nije uvažio. Da bismo dobili zgradu obdaništa, da naša djeca mogu tu ići u školu, morali smo blokirati saobraćaj”, objašnjava Čeho i nastavlja: “Tražili smo 2000. godine da se u srednjoj školi u Kiseljaku uvede nacionalna grupa predmeta. Nikada nam to nisu htjeli dati. I u ovoj postojećoj srednjoj školi u Kiseljaku više od pola učenika su Bošnjaci iz Kiseljaka, Visokog i Kaknja. Na osnovu te djece ova škola ima formalne uvjete da funkcionira. Ono što mu je cilj i što nam je rekao javno jeste da želi ukinuti istureno odjeljenje srednje škole po bosanskom planu i programu iz Fojnice. Rekao nam je da nema potrebe da ona funkcionira jer već ima škola koja funkcionira po hrvatskom planu i programu.”
O odnosu HDZ-ove vlasti u Kiseljaku prema Bošnjacima pokazuje i to što su i srednja i osnovna škola do ove školske godine bile smještene u istoj zgradi, zgradi nekadašnjeg obdaništa, bez sportske sale. Tek od ove školske godine, a uz pomoć Vlade SBK-a, za srednju školu iznajmljena je zgrada. Vlada za zakup plaća 3.000 KM mjesečno.
Direktor OŠ “Kiseljak 1” Nermin Merhemić kaže da se u Kiseljaku od 2000. godine, kada su se Bošnjaci vratili u ovu općinu, do danas ništa nije promijenilo – isti načelnik, ista politika, isto Općinsko vijeće…
“Godine 2001. bili smo prisiljeni našu djecu voditi u školu u Fojnicu, Visoko ili Bilalovac, ili da idu u Kiseljak po hrvatskom planu i programu, a zgrada obdaništa stajala je prazna, nisu nam je dali. Kada smo zajedno s djecom blokirali cestu u Gromiljaku, tek je tada riješeno obrazovanje u cijelom kantonu i dobili smo ovu zgradu obdaništa. Svake godine, do ove, početak škole dočekamo s nekim teškim i nepremostivim problemima. Ovo je prva godina da tih problema nemamo. Do prošle godine imali smo problem pristupa sportskoj sali i ovo je prva godina da ga nemamo, svake godine smo pisali zahtjeve, molbe, ali ništa”, priča Merhemić.
Škola u koju u Kiseljaku idu bošnjačka djeca, bivše obdanište, nalazi se u istom dvorištu u kojem je i škola za hrvatsku djecu, moderna, lijepo uređena, izgrađena sredstvima Vlade Hrvatske. Ova škola ima i sportsku salu. Nasuprot tome, škola za bošnjačku djecu nema salu.
Do 2017. godine bošnjačka djeca u prvoj smjeni nikako nisu mogla koristiti salu jer su je koristila hrvatska djeca. U drugoj smjeni sala se nekako i mogla koristiti, ali nakon što hrvatska djeca završe nastavu.
“Moje dijete do 5. razreda nikada nije ušlo u salu, imali smo slučaj djevojčice koja je rekla: ‘Dajte, molim vas, pustite me samo da vidim kako izgleda ta sala.’ Mi vidimo salu, ali u nju ne možemo ući. Nakon protesta prošle godine, omogućeno nam je da je koristimo. Kada je trebalo asfaltirati igralište ispred škole, dobili smo neku donaciju, a ja sam zvao načelnika lično i pitao ga možemo li asfaltirati igralište. Rekao je da možemo, a kad smo zakopali prvu lopatu, došli su svi inspektori iz Općine da to spriječe. Uradili smo projekt za proširenje učionica, popravku krova i izgradnju sportske sale za ovu školu.
Trebalo je osamnaest mjeseci da nam Općina odobri projekt i izda dozvolu. Mi smo tražili salu od 300 kvadrata, a načelnik nam je dao da radimo salu od 174,75 kvadrata. To je polovina igrališta koje imamo sada, to je kao jedan plastenik. Svi roditelji potpisali su zahtjev da nam treba sala od 300 kvadrata, ali načelnik nam je svejedno propisao 175. Kaže, bit će toliko koliko sam odredio. Imamo autobus koji vozi djecu, u 12 sati vozi iz hrvatske, a u 12.40 iz bošnjačke škole. Desilo se da su jednom bošnjačka djeca prije završila nastavu, došao autobus i odvezao ih. U neko doba skonta šofer da je pogriješio. Vrati autobus pred školu i kaže: ‘Neka izađu muslimanska djeca, ovo je autobus za hrvatsku djecu'”, priča direktor Merhemić.
Merhemić kaže da nije sporno to da načelnik hoće pomoći školama, hoće dati novca za infrastrukturu, iako mu to sada nije obaveza, ali pokazao je da mu Bošnjaci ne mogu vjerovati kada su u pitanju njihova prava.
“U Kiseljaku nas nije strah spavati i otvorenih vrata, ali da se moramo boriti za svako svoje pravo – moramo. Ja mu ne vjerujem, sutra može donijeti odluku da nema više područne škole. Kao Bošnjak, direktor škole i roditelj dvoje učenika, više vjerujem u osamnaest Bošnjaka u Skupštini SBK, premijeru i ministru nego načelniku i Općinskom vijeću u kojem HDZ ima većinu”, kaže Merhemić.
Općinski odbor SDA Kiseljak oštro se protivi prijenosu nadležnosti na Općinu, a imaju i konkretne razloge zašto su protiv. Asmer Japaur, predsjednik OO SDA Kiseljak, kaže da se načelnik poziva na Ustav Kantona i u dobroj je mjeri u pravu, ali zaboravlja da on sam krši Ustav jer Općina Kiseljak nema predsjedavajućeg Općinskog vijeća. To mjesto pripada Bošnjacima, ali lokalni HDZ ne da to mjesto Bošnjacima, pa sjednice, što je protiv svih pravila i zakona, vodi zamjenik predsjedavajućeg, koji je iz HDZ-a. Ko onda može biti saglasan s prijenosom nadležnosti na općinu koja nema ni predsjedavajućeg Općinskog vijeća? A to Vijeće treba da upravlja obrazovanjem.
“Imate situaciju da se hrvatskoj djeci škola napravi za četiri-pet mjeseci, a za bošnjačku djecu nije izdata dozvola za osamnaest mjeseci za proširenje škole. Načelnik kaže da želi više ulagati u škole. I mi to želimo. Ni sada mu niko ne brani da ulaže, nema nijednog direktora koji će kazati: nemoj ulagati u moju školu”, ističe Japaur.
S druge strane, načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak objašnjava nam da, po Ustavu Srednjobosanskog kantona, na zahtjev općine Vlada Kantona, odnosno Skupština, može prenijeti nadležnosti obrazovanja na općinu. To je u skladu i s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, koja kaže da lokalna samouprava treba imati nadležnost nad svim onim što se direktno tiče građana.
“Imali smo opsežnu javnu raspravu, sastanke s ravnateljima škola, želio sam od njih čuti za i protiv. S tim što sam odmah rekao da radije želim čuti ‘za’. Kada s njima pričate, niko od njih nema ništa protiv toga da se mnoge stvari rade efektivnije i brže na lokalnoj razini. Političke pozadine uopće nema. Cilj je unaprijediti obrazovanje, pojednostaviti procedure i podići kvalitetu obrazovanja na višu razinu. Zakon o obrazovanu je iz 2001. godine. Mi smo uveli devetogodišnje obrazovanje, a da toga uopće nema u zakonu. Toliko o brizi za obrazovanje. Kada su u pitanju nastavni programi, oni su napravljeni za 19. i 20. stoljeće, a ne 21. Naprimjer, učenici prvog razreda gimnazije imaju informatiku jedan sat sedmično, i to izborno, a vjeronauk imaju sve četiri godine. Nema nijednog projekta uređenja škola, zamjene stolarije i slično da Općina nije učestvovala”, kaže Ramljak.
On tvrdi da u ovom slučaju nema nikakve političke pozadine, da se ne zadire u Ustavom zagarantirana prava i da neće biti nikakvog ukidanja škola.
stav.ba
