Vijesti iz Fojnice i okoline
Nema najava da bi zaposleni u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine napustili svoja radna mjesta ukoliko Milorad Dodik bude osuđen, rekao je za Radio Slobodna Evropa ministar odbrane BiH, Zukan Helez.
On je to odgovorio na upit RSE-a nakon što je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, tokom vikenda izjavio za RT Balkan da će, u slučaju da ga Sud BiH osudi, taj bh. entitet unilateralno tražiti i da se predstavnici Srba u vojsci i policiji na nivou BiH povuku iz tih institucija, a da će RS “uspostaviti svoj sistem”.
Dodiku se sudi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, a presuda bi trebalo da bude izrečena u srijedu, 26. februara.
Helez podsjeća da bilo ko, ukoliko bez opravdanja ne dođe na posao, dobija otkaz.
Istovremeno, Darko Ćulum, direktor Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, kaže da “neće da komentariše ništa što ima veze sa politikom”.
RSE se obratio nekolicini zaposlenih u Oružanim snagama i SIPA-i, koji nisu htjeli da komentarišu ove izjave.
Oružane snage BiH su osnovane 1. januara 2006. godine, nakon što je provedena reforma odbrambenog sistema, a Parlament BiH nekoliko mjeseci ranije usvojio Zakon o odbrani.
Čime prijeti Dodik?
Predsjednik RS-a je naveo da će se, ukoliko bude osuđen, reakcija vlasti ovog bh. entiteta sastojati od dvije faze – pokušaja vraćanja na “izvorni” Ustav BiH, nakon čega slijedi izlazak iz Dejtonskog sporazuma
Izvorni Ustav BiH je, po Dodiku, onaj koji podrazumijeva krajnje ograničene nadležnosti države kakve su bile u trenutku potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu 1995. godine, iako on predviđa prenos nadležnosti na državni nivo ako se entiteti o tome dogovore.
Dodik je, između ostalog, naveo da će Narodna skupština RS-a usvojiti zakon o izlasku iz ugovora o Oružanim snagama BiH, pozvati vojnike i policajce da se povuku iz državnih institucija, te da će tražiti “sporazum o konfederaciji RS-a i Srbije”.
Vladajuća koalicija u RS-u je nakon sastanka održanog 17. februara u Banjaluci najavila da će se u slučaju osuđujuće presude Dodiku “svi predstavnici srpskog konstitutivnog naroda i RS-a na nivou BiH, kao i svi zaposleni u institucijama BiH povući iz institucija i prekinuti rad”.
Predstavnici RS-a u državnoj vlasti su se šest mjeseci tokom 2021. i 2022. povukli iz Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamenta BiH, jer je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko izmjenama Krivičnog zakona BiH zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Obzirom na mehanizme entitetskih i etničkih većina na državnom nivou, nedolaskom na sjednice je moguće blokirati sve procese u BiH. Za to zakon ne predviđa sankcije.
‘Neozbiljna izjava Milorada Dodika’
Blizu 30 posto od 8,5 hiljada zaposlenih u Oružanim snagama BiH su iz reda srpskog naroda, nema “bilo kakve naznake” da će bilo ko da ih napusti, rekao je Zukan Helez za RSE.
Ministar odbrane BiH ocjenjuje da je “neozbiljna izjava Milorada Dodika” o povlačenju Srba iz Oružanih snaga BiH.
“On sad pokušava da bilo koga i bilo što uvuče u tu svoju presudu i taj pravosudni proces, samo ne bi li što više ljudi oko njega bilo i da se pokuša izvući”, kazao je Helez.
On je naglasio da Oružane snage BiH nemaju veze sa Dodikom i njegovom trenutnom funkcijom, te da on “nema pravo da ih poziva, niti su oni obavezni da ga slušaju”.
U slučaju da neko ne bude došao na posao bez razloga, dobija otkaz i primaju se novi ljudi, kaže Helez.
“Hoće li neko napraviti grešku, pa se uhvatiti na te šarene laže Milorada Dodika, to je njegov problem. Ali, mislim da su to ljudi ozbiljni koji imaju svoje porodice, koji imaju svoje egzistencije i da nikome na pamet ne pada da ide u neku avanturu”, zaključuje Helez.
Za razliku od Heleza, Darko Ćulum, direktor SIPA-e je odbio da komentariše ove najave, i rekao da je bilo kakav razgovor o tome “preuranjen”.
Koliko je kojih nacionalnosti u bh. institucijama?
Prema izvještaju Ombudsmana za ljudska prava BiH iz 2020., u državnim institucijama tada je bilo zaposleno nešto manje od 16 hiljada ljudi, od čega 44 posto Bošnjaka, 36 posto Srba, 18 posto Hrvata, te nešto više od jedan posto Ostalih i nacionalnih manjina.
Zakon o državnoj službi u institucijama BiH propisuje da njihova nacionalna struktura okvirno odražava onu kakva je bila po posljednjem popisu stanovništva.
U navedenom izvještaju, Ombudsman napominje da različite institucije u praksi različito primjenjuju Zakon, tako da neke institucije koriste popis iz 1991., a neke onaj posljednji proveden, iz 2013. godine.
Kako je Zukan Helez potvrdio za RSE, etnički sastav vojske – ubjedljivo najvećeg poslodavca na državnom nivou – odražava posljednji popis rađen u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, prije 34 godine.
Tada je u BiH bilo blizu 43 posto Bošnjaka, 31 posto Srba i 17 posto Hrvata.
