Vijesti iz Fojnice i okoline
Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, godišnje se u svijetu baci oko 1,05 milijardi tona hrane, što čini oko 19 posto ukupne globalne proizvodnje hrane. Istovremeno, 783 miliona ljudi širom svijeta pati od hronične gladi, što ovu situaciju čini alarmantnom. Iako postoje zemlje koje prednjače u bacanju hrane, poput najrazvijenijih zemalja kao što su SAD, EU i Kina, rasipanje hrane dostiglo je ogromne razmjere širom svijeta, s velikim dijelom proizvedene hrane koja se potom baca.
Za ilustraciju, WWF izvještava da Velika Britanija proizvodi 9,5 miliona tona otpada hrane godišnje, što bi moglo napuniti 4.000 olimpijskih bazena. Domaćinstva su odgovorna za 70 posto ovog otpada, pri čemu svaka osoba u prosjeku baci oko 70 kilograma hrane godišnje. Veliki problem čini i činjenica da 4,5 miliona tona od toga otpada još uvijek predstavlja jestivu hranu.
Slična situacija je i u Bosni i Hercegovini, gdje se prema podacima UNDP-a procjenjuje da gotovo 500 tona otpada hrane svaki dan završi na deponijama. U Kantonu Sarajevo više od 12 posto dnevnog otpada čini upravo hrana. Ovo bacanje hrane izaziva mnoge negativne posljedice, ne samo finansijske gubitke, već i ozbiljan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Bacanje hrane nije ograničeno samo na ostatke hrane nakon obroka. Otpad od hrane uključuje sve faze prehrambenog sistema – od proizvodnje do potrošnje. Tu spadaju izgubljena hrana tokom transporta i distribucije, bacanje kvarljive hrane, pa čak i neiskorišteni ostatci hrane koji bi mogli biti donirani ili reciklirani. Prema podacima, čak 30 posto proizvedene hrane, ili 1,3 milijarde tona, globalno se gubi ili baca, što čini 10 posto svih emisija stakleničkih plinova.
U cilju smanjenja bacanja hrane, Ujedinjene nacije postavile su cilj da do 2030. godine prepolove globalno bacanje hrane. Države poput Kalifornije i Švedske već donose strože zakone kako bi smanjile otpad hrane. Kalifornija je postavila cilj da do 2025. godine smanji odlaganje organskog otpada za 75 posto, dok Švedska planira smanjenje otpada po glavi stanovnika za 20 posto do 2025. godine, koristeći tehnologije za pretvaranje otpada u biogorivo i đubrivo.
Bacanje hrane predstavlja ozbiljan globalni problem koji utječe na okoliš, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Iako mnoge zemlje već poduzimaju korake kako bi smanjile ovaj problem, Bosna i Hercegovina također mora uložiti veće napore kako bi smanjila otpad hrane i osigurala održiviji budući razvoj. Smanjenjem bacanja hrane ne samo da bi se pomoglo u borbi protiv gladi, već bi se također smanjio negativni uticaj na okoliš i resurse.
