Vijesti iz Fojnice i okoline
Psihološku pomoć ljudima pogođenim poplavama trebamo pružiti u prve sate i dane nakon izbijanja traumatičnog događaja, kao i mjesecima nakon toga.
U razgovoru sa Morenom Bojo, psihologinjom i psihoterapeutkinjom, doznajemo kako je Društvo psihologa Federacije Bosne i Hercegovine organiziralo stručne timove za pružanje psihosocijalne potpore žiteljima pogođenim poplavama. Na ovaj način ćemo pružiti potporu putem terenskih intervencija, telefonske i online pomoći i savjetovanja. Žitelji koji osjećaju da im je potrebna pomoć mogu se javiti putem telefonskog broja 0603054991 i putem linka www.pomocnakonpoplava.com.
Foto: Morenom Bojo, psihologinja i psihoterapeutkinja
Psihološka prva pomoć podrazumijeva pružanje psihološke pomoći osobi u nevolji, a u prvom koraku zbrinjavanja prioritet je ublažiti njegove učinke na sigurnost (spašavanje života, zbrinjavanje ozlijeđenih, zaštita imovine, sanacija štete, pružanje točnih informacija i sl. ). Tu vrstu pomoći svi možemo i trebamo ponuditi.
Ljudi su u ovom razdoblju u šoku i intenzivna osjećanja su normalan odgovor na nenormalne uvjete. Doživljaj jakog stresa, nesanica, gubitak apetita, samookrivljavanje, samo su neke od pratećih reakcija na katastrofu. Pa osim praktične pomoći, trebamo pokazati toplinu i razumijevanje.
U normalnim životnim prilikama većina ljudi je u stanju nositi se sa životnim nedaćama i problemima bez pomoći profesionalnih osoba, najčešće uz pomoć bližnjih. Krizne situacije, poput ove koja je zadesila naš kraj, predstavljaju kompleksne događaje koji nadjačavaju kapacitete pojedinca i zajednice te dovode u pitanje učinkovitost uobičajenih metoda suočavanja sa stresom. Većina ljudi ima dovoljno osobnih resursa da prevlada krizu, ali im je to potrebno u stanju visoke emocionalne uznemirenosti osvijestiti kako bi mogli ponovno uspostaviti ravnotežu. Smatra se da su krize vremenski ograničena stanja, odnosno da osoba općenito nakon 4 – 6 tjedana uspijeva izaći iz tog stanja, učvrstiti narušenu unutarnju ravnotežu ili uspostaviti novu koja će biti dovoljno stabilna i čvrsta kao ona ranija.
Masovnim kriznim situacijama izložen je velik broj ljudi, a one mogu imati za posljedicu značajne promjene u društvu i gospodarstvu. Zbog toga su važne intervencije na području mentalnog zdravlja s ciljem minimiziranja posljedica narušenog funkcioniranja velikog broja ljudi. Koriste se metode kojima se pruža trenutna i kratkotrajna pomoć pojedincima koji su proživjeli događaj koji je prouzročio emocionalne, kognitivne, tjelesne i ponašajne probleme.
Nakon prvobitnih koraka koji su bili usmjereni na preživljavanje i spašavanje imovine, intenziviraju se psihosocijalne potrebe, poput brige za sebe i bliske osobe u vezi budućnosti, uznemirujuće tjelesne, emocionalne i misaone reakcije zbog čega je potrebno organizirati pružanje psihološke prve pomoći pogođenim osobama.
Cilj kriznih intervencija je pomoći ljudima da se lakše nose s traumatskim događajem te da taj isti događaj integriraju u svoje životno iskustvo, osnaže se i vrate osjećaj kontrole nad životom, reduciraju osjećaja bespomoćnosti, te na posljetku stabilizacija i uspostavljanje normalne razine funkcioniranja.
Važno je naglasiti da je pružanje prve psihološke pomoći kratkoročna i usmjerena na trenutne reakcije i probleme, a ne na eventualne psihološke poteškoće koje je osoba imala prije nepogode. Osobama koje će i nakon dužeg vremenskog perioda imati probleme u funkcioniranju i ponašanju preporučuje se psihoterapija, a u kompleksnijim slučajevima i konsultacija psihijatra.
U nesrećama se lakše odvaja važno od nevažnoga, a nevolje zbližavaju ljude. Možda ova nepogoda može biti put povratka vrijednostima suosjećanja, altruizma i solidarnosti, jer to je ono što gledamo posljednjih dana.
