Vijesti iz Fojnice i okoline
Iduća sedmica mogla bi proći u znaku donošenja privremene zabrane izvoza drvnih sortimenata, odnosno drva za ogrjev i peleta iz BiH, a sve u cilju očuvanja dovoljnih količina za domaće tržište i građane koji se već pripremaju za novu ogrjevnu sezonu.
Nakon inicijative Vlade Federacije i informacija s državnog nivoa, Vanjskotrgovinska komora BiH je uputila službeni akt Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kojim predlaže donošenje ekonomskih mjera destimuliranja izvoza određenih drvnih sortimenata, a zbog nedostatka sirovina s kojom su suočene bh. kompanije drvne industrije. U obrazloženju ove inicijative objašnjavaju kako će poremećaji na globalnom nivou u lancima snabdijevanja, kao i nedavna odluka Vlade Srbije da uvede privremenu zabranu izvoza za određene proizvode iz šumarstva i drvne industrije, zasigurno doprinijeti većem pritisku inozemne potražnje na tržište Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Drugim riječima, moglo bi doći do rasta izvoza iz BiH, no, prema objašnjenju nadležnih, to u ovoj situaciji izmijenjenih geopolitičkih okolnosti ne bi bilo dobro za domaće tržište kojem prijeti nedostatak sirovina za ogrjev. Iz Vanjskotrgovinske komore pritom ističu kako u svjetlu energetske i ekonomske krize u svijetu mnoge zemlje uvode mjere zaštite domaće proizvodnje te je Komora mišljenja da bi i BiH trebala pravovremeno i adekvatno reagirati. U aktu koji su uputili ističu kako bi, zbog velikog izvoza ogrjevnog drva, koje čini veći dio izvoza svih šumskih sortimenata, bilo korisno donijeti ekonomsku mjeru koja će destimulirati izvoz ogrjevnog drva jer bi se time sačuvalo za potrebe građana (drvo u oblicama i cjepanicama), što bi bilo jako bitno u ovoj energetskoj krizi.
Druga kategorija proizvoda za koje se traži donošenje mjera je i pelet, čiji je izvoz u ovoj godini znatno porastao, a značajan je energent za grijanje. Predlažu i uvođenje privremene zabrane izvoza trupaca, a zbog velikog izvoza rezane građe bukve i hrasta treba donijeti ekonomsku mjeru destimuliranja izvoza rezane građe. Predviđeni sastanci Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine su pak najavili kako će iduće sedmice povući određene korake u smjeru zabrane izvoza.
Pritom je resorni ministar Staša Košarac iznio stav kako o pitanju privremene zabrane izvoza oblovine, ogrjevnog drva i peleta treba usvojiti jedinstvenu odluku, objasnivši kako ima namjeru iduće sedmice razgovarati s liderima nadležnih ministarstava, kao i privrednih komora, a cilj je usaglasiti model i pokrenuti procedure definiranja odluke koja bi rezultirala zabranom izvoza tih sortimenata. Ranije je, podsjećamo, Vlada Federacije zatražila donošenje mjera za zabranu izvoza ogrjevnog drva i peleta. Kada je pak riječ o brojkama koje ilustriraju vrijednost izvoza, u prošloj je godini, vidljivo je iz podataka Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izvezeno šumskih sortimenata u vrijednosti od 173,163.851 KM ili 30,8% više nego 2020.
Porastao je i izvoz rezane građe, a dokaz je podatak kako je lani on dostigao iznos od 457,538.570 KM, što je 40,5 posto više nego 2020. godine. U okviru izvoza šumskih sortimenata najviše se izvozilo ogrjevno drvo necrnogorice, pelet i neobrađeno drvo. Rast izvoza nastavio se i u ovoj godini, pa je tako u četiri mjeseca 2022. godine izvezeno ogrjevnog drva necrnogorice u vrijednosti od 29,172.634 KM ili 19,9 posto više nego u četiri mjeseca 2021., a 117,4 posto više nego u istom periodu 2020. Već dvije godine raste i izvoz peleta, pa je tako u promatranom periodu 2022. iznos dostigao 9,564.138 KM, a što je 91,1 posto više nego 2021., a 130,8 posto više nego 2020. S druge strane, izniman rast zabilježen je i u kategoriji neobrađenog drva, pa je tako u četiri mjeseca izvoz iznosio 16,549.710 KM, što je 365,5 posto više nego u istom periodu 2021., a 431,7 posto više nego u četiri mjeseca 2020. Iako podaci o izvozu to ne sugeriraju, ipak je stanje takvo da se u BiH u značajnoj mjeri drvo i uvozi, a dokaz je činjenica da je u 2021. godini uvezeno šumskih sortimenata u vrijednosti od 33,306.104 KM i rezane građe u iznosu od 77,457.994 KM.
