Goran Čerkez: Ako se ne budu poštivale epidemiološke mjere, vratit ćemo se starom režimu

Iako je trenutna epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini na izgled stabilnija, to ne znači da će određene mjere biti u potpunosti ukinute.

Naime, i dalje predstoji borba s koronavirusom jer nas spori proces imunizacije udaljava od povratka normalnom životu. O tome da li će građani ovog ljeta bez straha moći putovati unutar naše zemlje i van granica BiH, da li će moći prisustvovati kulturnim i sportskim događajima, kada ćemo moći bez maski u javne prijevoze i trgovine, kao i o tome koliko smo u opasnosti ako se ne podvrgnemo vakcinisanju, razgovorali smo sa Goranom Čerkezom, pomoćnikom ministra zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, član Kriznog štaba FBiH.

Imajući u vidu da je u Bosni i Hercegovini oko 40 posto oboljelih, Čerkez ističe, kako bi bilo potrebno vakcinisati minimalno 70 posto građana da bi imali zadovoljavajće epidemiološko stanje.

– Uz sve to treba uzeti u obzir da i susjedne zemlje trebaju biti podvrgnute vakcinisanju jer region treba posmatrati zajednički zbog mogućnosti širenja, odnosno importa zaraze. Inače znamo da se najbolji rezultati dobijaju kada iz redovne vakcinacije, tim iskustvom, imamo 95 posto vakcinisanih ljudi. Međutim, u ovom trenutku procjena bi bila da kad bi 70 posto ljudi vakcinisali, sigurno je da bi se brže vratili normalnom životu nego da taj broj bude niži. Bližimo se tome.

 Da li treba dodatno pooštravati mjere kako bismo opet živjeli normalno?

– Pooštravanje mjera automatski znači da ne možemo živjeti normalno. Ne možemo se još uvijek vratiti onom životu kojeg smo imali. Međutim, smatramo da je prošla godina i po dana od početka borbe s pandemijom i da već sad bi trebalo na neki način da se ta odgovornost ne reflektuje samo kroz mjere, zabrane i redukcije koje stvaraju krizni štabovi, nego bi trebala svijest ljudi biti razvijena dovoljno da poštuju one opšte mjere koje uključuju distancu, maske i ličnu higijenu, i na taj način već bi situacija bila značajno drugačija. Trenutno je situacija takva da mjere mogu biti relaksirane. To ujedno znači da kantoni moraju redovno raditi, a u skladu s naredbom procjene rizika pratiti epidemiološku situaciju. Kada govorimo o toj procjeni rizika, moramo znati koliko se narušavaju te mjere u pojedinim objektima i u određenim situacijama za koje su iste propisane.

 Šta možemo očekivati uvođenjem COVID pasoša?

– Prije svega u ovom trenutku moramo reći da je Bosna i Hercegovina reciprocitet sa Srbijom i Hrvatskom, a to još uvijek nisu nikakvi uvjeti za zemlju, odnosno s te strane imamo razumijevanje da to nije potrebno. Što se tiče Evropske unije, Ministarstvo civilnih poslova BiH je sagledalo i jako brzo reagovalo, te napravilo već prve korake. Održana je konferencija entitetskih ministara i ovog Ministarstva zajedno sa IDEOM. Sa njima smo imali sastanak i zaključak iz Federacije je bio da mi očekujemo da što prije država obezbijedi pasoše koji bi se distribuirali i štampali, a u kojima bi se priložili podaci koji će biti slični onima iz Evropske unije, odnosno digitalna i kartonska potvrda koja bi bila identična onoj koja se koristi prema EU standardima.

Federacija je u potpunosti podržala taj postupak i ideju da se krene u sprovođenje, a s druge strane to u suštini trenutno ne predstavlja neki veći problem jer u susjedne zemlje se može putovati sa potvrdama o imunizaciji, prebolovanoj bolesti i što je najvažnije može se napraviti antigenski test koji je prolazan za svaku zemlju – puno je jefitniji od PCR-a. Uvjeti za ulazak u te zemlje ne bi trebale biti neki veliki problem u ovom trenutku, a do tad očekujemo rješenje s državnog nivoa.

Na šta trebamo posebno obratiti pažnju nakon ublažavanja mjera?

– Mjere nisu ukinute. Postoji redukcija i broj ljudi u zatvorenom prostoru. Mjere na otvorenom su također vrlo restriktivne. Oko stotinu osoba je na otvorenom. Mi smo istovremeno dali mogućnost da veliki broj osoba može biti prisutan, ali uz uvjet koji je jako bitan, a to je da imate PCR test ili antigenski test, da ste preboljeli virus ili da ste vakcinisani. Ukoliko te tri stvari postoje, onda se otvara mogućnost i većih okupljanja, ali to bi svakako trebali odobriti kantonalni krizni štabovi. Prema tome, mi možemo reći da mjere na izgled su relaksirane, ali one i dalje postoje. Kao takve ograničavaju broj ljudi, okupljanja, ali i onemogućavaju pojedine aktivnosti koje bi mogle da dovedu do širenja zaraze.

Kada ćemo moći bez zaštitne maske ulaziti u javni prijevoz i trgovine?

– Još uvijek nećemo moći bez maski u javni prijevoz jer i kad ste vakcinisani potrebno je nositi masku. Maska je još uvijek zaštita i bit će zaštita dok se određeni broj ljudi ne vakciniše. Sada kad je toplo vrijeme dopustili smo da se ljudi kreću bez maske na otvorenom. Pratimo situaciju i shodno tome reagujemo. Maska je jako dobra zašita i daje određenu sigurnost u ovom vremenu, a i generalno okupljanja, unutrašnja okupljanja su veliki rizik i oni bi trebali biti kontrolisani.

Koja mjesta se smatraju najrizičnijim u ovom periodu?

– Poseban rizik predstavlja muzika u zatvorenom, gdje najčešće dolazi do kršenja tih mjera. Kantoni zbog toga moraju dobro kontrolisati mjere koje su na snazi, a koje uključuju da je maksimalan broj ljudi za stolom tri, da su udaljeni najmanje dva metra od drugih… sve te stvari doprinose boljoj procjeni rizika.

Prijeti li Bosni i Hercegovini opasnost od jačeg talasa pandemije u širem razmjeru, uključujući i nove sojeve virusa?

– Pandemija nikada nije stala. Isto kao što se ljudi bore protiv virusa tako se i sam virus bori da preživi. Očekivati je i dalje mutacije virusa i samo se treba nadati da te mutacije neće dovesti do toga da vakcine ne budu efikasne prema tim sojevima. Zbog toga je jako važno da sve zemlje imaju brzu imunizaciju. Međutim, nažalost, to se nije desilo. Nije to samo slučaj u Bosni i Hercegovini, nego i u drugim zemljama. Imunizacija prilično sporo teče, a spori tok imunizacije daje mogućnost većih mutacija virusu.

 Koliko su ugrožene osobe koje se ne podvrgnu vakcinisanju?

– One su jako ranjive. Nije samo problem što bi mogle oboliti, nego te osobe imaju veći visoki rizik za smrtnost, pogotovo koja raste sa hroničnim bolesnicima i oboljenjima koje također doprinose većoj smrtnosti. Nevakcinisanje je pitanje ne samo zašite sebe nego i društvene odgovornosti, kao i zaštite najbližih i najvoljenijih. Iz tog razloga je jako važno da se vakcinišemo. Dok ne dostignemo određen nivo imunizacije sigurno da ćemo se sporo vraćati normalnom životu.

Hoće li građani bez bojazni moći ljetovati ove godine?

– Građani će moći bez bojazni ljetovati jer ne treba se plašiti ovoga, nego se treba ponašati po pravilima. Moraju biti odgovorni i pridržavati se osnovnih mjera i u takvim situacijama smanjiti mogućnost zaraze. Ono što mi preporučujemo građanima jeste da smanje izlazak iz države, pogotovo da izbjegavaju odlazak u one države koje su još uvijek rizične i u kojima imamo veliki broj oboljelih.

Kada možemo očekivati pune stadione i koncertne dvorane širom Bosne i Hercegovine?

– Sve će to zavisiti od dinamike vakcinisanja. Vraćanje na stadione ima prilično velike limite. Vraćanje na navijača smo ograničili i mora postojati distanca. Ne smiju unositi navijači rekviziti, posebno puhački, moraju se maske nositi, maksimalan broj ljudi na tribinama uz ove mjere može biti isključivo do 500. Još uvijek je to prilično restriktivno, odnosno još uvijek je u ovoj fazi prihvatljivo dok imamo ovako stabilnu situaciju. Ukoliko vidimo da to predstavlja rizik vratit ćemo se onom režimu što smo imali prije donošenja mjera. Dakle, mi stalno moramo mjere pratiti i moramo stalno reagirati. Ako ljudi budu poštivali ovo sve, tj. da na stadionima budu s maskama, uz distancu, dezinfikuju ruke prije ulaska, da taj stadion bude organiziran, onda će rizici biti manji.

Smatrate li da bi uskoro bh. dijaspora mogla očekivati ulazak u Bosnu i Hercegovinu bez antigenskih testova?

– Bh. dijaspora i svaki građanin ove zemlje ne mora imati PCR test. Svaki građanin koji ima bh. pasoš ulazi u zemlju bez ikakvih testiranja. Jedini u zemlji koji moraju imati PCR testove su ljudi koji su iz evropskih zemalja i onih rizičnih. Regulisanje ulaska u državu provodi Ministarstvo sigurnosti i radi na nivou Vijeća ministara, a mi kao Ministarstvo smo davno dali saglasnost da se harmonizuje način ulaska u Bosnu i Hercegovinu s istim načinom ulaska kao u sve evropske zemlje. To znači da se svakom omogući ulaz s antigenskim, PCR testom, da je vakcinisan ili da je prebolio virus. Od Vijeća ministara zavisi kada će to stupiti na snagu.

Kada možemo proglasiti kraj pandemije?

Kada Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasi kraj. Po definiciji znači da 28 dana u Bosni i Hercegovini ne bude nijedan slučaj oboljenja. Takvo stanje bi značilo da mi možemo proglasiti kraj. Obzirom da SZO u ovom trenutku prati cijeli svijet, vjerovatno će to biti onda kada dođe situacija da se taj broj svede na prihvatljiv.

Izvor: Avaz.ba