Ko će biti ministri i premijeri: U Predsjedništvu SDA ima i iskustva i mladosti

Ko će biti vlast? Po svemu sudeći, najvjerovatnije SNSD, HDZ te SDA, uz Stranku za BiH i Demokratsku frontu, na državnom nivou. U Federaciji – isto bez SNSD-a, vrlo vjerovatno. Kantoni – dominacija SDA i HDZ.

Dosadašnja „bošnjačka reprezentacija“ na državnom nivou, tzv. Trojka, odnosno Bošnjački reformski blok, kako ih je krstio Christian Schmidt, ispada iz većine igara. SDP je za kratko bio u opticaju kao pratilac SDA poželjan Dodiku i Čoviću. Svakako, još uvijek ništa ne treba isključivati.

Najsigurniji su, dakle, SDA, SNSD i HDZ. Stoga se vrijedi pozabaviti istim pitanjem, na drugom, dubljem nivou: Koji će ljudi biti vlast?

U decembru prošle godine pisali smo da je od samih koalicija važnije pitanje kakve i koje ljude političke stranke mogu, iznutra i u širem društvenom polju, privući da se late ministarskih, direktorskih, upravljačkih i drugih, svakoj državi neophodnih administrativnih poslova.

Ovih je sedmica i mjeseci važno pozabaviti se ministarskim i političkim upravljačkim strojem. Članove Predsjedništva izabrali su građani, a predsjedavajućeg Vijeća ministara i njegove ministre, kao i federalnog premijera i vladu itd. biraju stranački lideri i organi.

SDA se, ubjedljivom pobjedom, vraća iz opozicije. Kao pobjednik će, sasvim izvjesno, birati ove dvije najistaknutije, ako ne i najvažnije pozicije.

Teško je očekivati da SDA danas, nakon afere Respiratori, može ubijediti nekog da im bude ono što je Fadil Novalić bio od 2015. do 2023. Energičan tehnomenadžer koji u neudobnu premijersku fotelju sjeda nakon nasilnih protesta 2014, u atmosferi Reformske agende i velikih očekivanja u razvoju ekonomije i privrede.

Najvećoj stranci ostaju njezini kadrovi iz prvih safova. Pogledajmo Predsjedništvo, a naročito potpredsjednike SDA.

Mirsad Mujić jedna je od važnijih figura unutar SDA, a poneko ga spomene i kao mogućeg nasljednika Bakira Izetbegovića. Nekadašnji dugogodišnji direktor javne firme BH Pošta nije ovih izbora figurirao na listama, ali je bio šef Glavnog izbornog štaba stranke. O povjerenju koje uživa u stranci svjedoči činjenica da je dio pregovaračkog tima za formiranje vlasti. Menadžersko iskustvo iz Pošte daje osnove da ga se smatra sposobnim za ministarski rad.

Mirsad Zaimović je javnosti mnogo poznatije lice iz parlamentarnih klupa – bio je i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH – ali i kao direktor BH Telecoma. Jedan od glavnih ljudi SDA u Zeničko-dobojskom kantonu također se spominje kao mogući nasljednik Izetbegovića, a na ovim izborima je za državni parlament, u tijesnoj izbornoj jedinici, osvojio preko 19.000 glasova.

Zaimović je iskusan parlamentarac, ali nikada do sada nije preuzeo funkciju u izvršnoj vlasti. Menadžerska pozicija u Telecomu, kao i Mujićeva u Pošti, mnogo je ugodnija od ministarske.

Ramiz Salkić izabran je glasovima građana za potpredsjednika entiteta Republika Srpska, a sudbina bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića, također potpredsjednika stranke, još uvijek nije poznata niti se zna da li je Novalić, poslije zatvora u kojem je završio montiranim procesom, voljan ponovo biti u fokusu javnog i drugih vrsta pritiska koje nosi vlast.

Edin Ramić jedan je od rijetkih potpredsjednika koji ima značajnije iskustvo u izvršnoj vlasti. U Vladi Fadila Novalića bio je ministar raseljenih osoba i izbjeglica, a ranije je radio i kao načelnik male povratničke općine Osmaci (dio predratne općine Kalesija u RS-u). Za razliku od Zaimovića, Mujića i Safeta Softića, dugovjekog parlamentarca, predsjednika Glavnog odbora, Ramić je bio i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti, a prošao je i lokalni nivo uprave.

Muamer Zukić mlađe je lice SDA i jedan od kadrova iz nove generacije. Rođen je 1981, bio vijećnik u Živinicama, kantonalni zastupnik u Tuzli, te delegat u federalnom Domu naroda. Na izborima za Državni parlament osvojio je impresivnih 30.234 glasa – ispred njega je u SDA samo Haris Zahiragić (31.393). Zukić također nema iskustva u izvršnoj vlasti, ali ako SDA teži generacijskom osvježenju – kakvo joj je u Hercegovini donijelo bolje rezultate, naprimjer – ljudi poput Zukića i Zahiragića trebali bi dobiti više prostora i odgovornosti.

Šerif Špago je lice hercegovačke SDA u državnom parlamentu već četiri godine. Pokazao se aktivnim i vještim parlamentarcem, a na posljednjim izborima obnovio je mandat i osvojio, u hercegovačkoj izbornoj jedinici, preko 8.000 glasova. Špago je karijeru gradio u vojnim i odbrambenim strukturama (do 2004. u Vojsci Federacije), u ratu je komandovao brigadom ARBiH u Hercegovini, a nosi čin brigadira. Prethodno je tri mandata bio zastupnik u Skupštini HNK, kojom je i predsjedavao od 2014. do 2018.

Aida Obuća jedna je od rijetkih istaknutih ženskih figura u prvim redovima SDA i jedina žena među potpredsjednicima SDA, a uz Novalića i jedina među njima s premijerskim iskustvom. Široj javnosti postala je poznata kao premijerka Bosansko-podrinjskog kantona (2019–2022). Ima manju parlamentarnu težinu od drugih kolega potpredsjednika – izabrana je ove godine u kantonalnu skupštinu. U tekućem mandatu bila je i delegatkinja u federalnom Domu naroda.

Haris Zahiragić je najmlađi potpredsjednik SDA, ali vjerovatno jedno od njezinih najpoznatijih lica proteklih godina. Agilni kantonalni zastupnik, potom federalni delegat, Zahiragić je na ovim izborima ostvario impresivan rezultat. Popularan je u javnosti i među glasačima, naročito mladima, što je sad važan adut u predstojećem procesu smjene generacije. Poput većine ostalih potpredsjednika, nema iskustva u izvršnoj vlasti niti u upravljanju, prošao je kantonalnu skupštinu i federalni parlament, osvojivši sada i mandat u državnom parlamentu.

U Predsjedništvu SDA su, po funkciji, i generalni sekretar Halid Genjac, predsjednik Asocijacije mladih Haris Šabanović, aktivni i zapaženi federalni zastupnik iz Hercegovine; Kenela Zuko, predsjednica Asocijacije žena i federalna zastupnica te jedno od nekoć najvažnijih lica SDA, sadašnji predsjednik Senata a bivši federalni premijer Nedžad Branković.

U najvažnijem stranačkom organu su – nabrojimo prvo one koji imaju iskustva u vlasti – i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i dugogodišnji parlamentarac Šefik Džaferović, bivši federalni ministar Šemsudin Dedić, aktuelni, dugogodišnji premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo, bivši premijer Zeničko-dobojskog kantona u dva navrata Miralem Galijašević.

Galijašević i Džaferović su, kao i Genjac i Branković, dragocjeni veterani unutar stranke, ali je teško očekivati da bi se mogli i htjeli prihvatiti ministarskog ili premijerskog posla.

U Predsjedništvu su i:

Eldar Čomor, načelnik Hadžića od oktobra 2024, prije toga zastupnik u Parlamentu FBiH (2018–2024) i Skupštini KS (2007–2018).

Fahrudin Skopljak, delegat u Domu naroda FBiH (2006–2010, 2022–2026), bivši ministar za boračka pitanja TK i predsjednik Kantonalnog odbora SDA TK (2020–2024); ove godine izabran u Skupštinu TK.

Esed Kadrić, predsjednik SDA Brčko, bivši gradonačelnik Brčko distrikta (2020–2023) i predsjednik Skupštine Brčko distrikta, danas glavni koordinator Vlade distrikta; na ovim izborima nije bio kandidat.

Hikmet Hodžić, dugogodišnji ministar graditeljstva u Vladi Kantona 10 (i sada) i predsjednik Kantonalnog odbora SDA Kantona 10 od 2020; ove godine nositelj liste za Skupštinu Kantona 10 i jedini mandat koji SDA tamo očekuje.

Nijaz Hušić, bivši predsjedavajući Skupštine USK i premijer USK (decembar 2023 – septembar 2025), od augusta 2026. ministar unutrašnjih poslova USK; ove godine nositelj liste za Parlament FBiH u krajiškoj izbornoj jedinici i ponovo izabran.

Smiljana Viteškić, delegatkinja u Klubu Srba Doma naroda FBiH (2018–2026) i bivša zamjenica predsjedavajućeg Skupštine KS; ove godine 13. na listi za Skupštinu KS, po sadašnjim procjenama bez mandata.

Anes Osmanović, načelnik Odžaka od 2024, bivši ministar u Vladi Posavskog kantona (2019–2023) i delegat u Domu naroda FBiH.

Manje istaknuti članovi Predsjedništva dolaze uglavnom iz RS-a, ili su kantonalni akteri: Atif Hadžidedić, Ramiz Šemić, Mirela Mateša Bukva, Mirudin Dugonjić, Ibrahim Drljević i Jasmin Spahić.

Autor: Kenan Efendić/odgovor.ba