Žestoka rasprava Konakovića i Zahiragića

U N1 debati o ekonomiji, pravosuđu, sigurnosti, vanjskoj politici i političkoj odgovornosti učestvovali su Haris Zahiragić (SDA), Elmedin Konaković (NiP) i Melisa Hasanović (Crvene linije) – kandidati za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Najviše direktnih replika i međusobnih optužbi razmijenili su Zahiragić i Konaković, posebno kada se govorilo o Miloradu Dodiku, radu sigurnosnih institucija, pravosuđu, presudi Fadilu Novaliću te odnosima Bosne i Hercegovine sa Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom i Kinom.

Haris Zahiragić je na početku izlaganja o ekonomiji predstavio plan SDA “tri puta pedeset”, koji, kako je rekao, podrazumijeva 50 milijardi investicija, 50.000 novih radnih mjesta i rast životnog standarda za 50 posto kroz rast prosječnih i minimalnih plata i penzija.

Govoreći o stanju privrede, kritikovao je rezultate javnih kompanija, stanje Elektroprivrede, teške industrije i zaduživanje Federacije BiH. Kao jedan od razvojnih potencijala izdvojio je poljoprivredu.

Kada je govorio o prioritetima na državnom nivou, Zahiragić je rekao da “trenutna vlast mora otići iz Vijeća ministara”, nakon čega je, prema njegovim riječima, potrebno vratiti Bošnjacima institucionalni i ustavni položaj, raditi na evropskim prioritetima, jačati Oružane snage BiH, reformisati pravosuđe i riješiti pitanje državne imovine.

Posebno je kritikovao položaj BiH u međunarodnim odnosima, tvrdeći da je potrebno “vratiti bosanskohercegovačku politiku u Washington”. Kazao je i da bi trebalo napraviti reviziju provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno utvrditi koji njegovi dijelovi nikada nisu implementirani.

Rasprava sa Konakovićem zaoštrila se nakon što je Zahiragić govorio o poziciji Milorada Dodika i funkcionisanju državnih institucija.

Zahiragić je tvrdio da SNSD i dalje ima značajnu vlast na državnom nivou i kritikovao povratak Darka Ćuluma na čelo SIPA-e. Konakoviću je zamjerio i način na koji je vlast reagovala u periodu kada je SIPA trebala postupati prema Dodiku.

Također je tvrdio da je Dodik u međuvremenu ojačao svoju međunarodnu poziciju, te je pitao zbog čega Konaković i Denis Bećirović, kako je kazao, nisu ostvarili rezultate u Washingtonu koje on smatra uporedivim sa Dodikovim kontaktima.

Kasnije je Zahiragić nastavio kritike navodeći da su, prema njegovom mišljenju, Dodik i Čović dobili prevelik utjecaj u sigurnosnom sektoru. Govorio je i o imenovanjima u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, te kritikovao vlast zbog odnosa prema bivšem direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću.

– Spremni da budete grubi prema Bošnjacima, a blagi kada vam Dodik (…) genocid u lice. I teško vama, gospodine Konaković, zbog toga –  poručio je Zahiragić.

Jedan od najoštrijih dijelova debate odnosio se na pravosuđe i presudu bivšem federalnom premijeru Fadilu Novaliću.

Zahiragić je rekao da presudu smatra politički montiranom i optužio Trojku i bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja za politički utjecaj na taj slučaj. Pritom je pravio poređenje između procesuiranja Novalića i drugih zvaničnika, među kojima je spomenuo Jelku Milićević, Selmu Cikotića, Marinu Pendeš i Osmana Mehmedagića.

– I ovdje uopće ne govorimo o korupciji. Ovdje govorimo o politički montiranim procesima”, rekao je Zahiragić – rekao je.

Govoreći o pravosuđu, Konaković je rekao da bez njegovog uređenja ne može normalno funkcionisati nijedan drugi sektor. Kritikovao je stanje u tužilaštvima i rekao da tužioci moraju snositi odgovornost ako istrage koriste kako bi pojedincima nanosili političku štetu.

Istakao je da podržava provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija te da se pravosuđe mora osloboditi političkog utjecaja.

Na Zahiragićeve tvrdnje o Novaliću odgovorio je da potpredsjednik SDA ne priznaje pravosnažne odluke suda, nego stav svoje stranke.

Konaković je pozvao građane da pročitaju presudu Novaliću i rekao da je od sedam sudija koje su odlučivale u dvostepenom postupku njih šest zaključilo da je kriv.

– Presuda Novaliću je udžbenički primjer – poručio je Konaković, odbacujući Zahiragićeve tvrdnje da se radilo o politički montiranom procesu.

Na nastavak Zahiragićevih optužbi odgovorio je tvrdnjom da SDA istovremeno kritikuje HDZ i SNSD, a najavljuje mogućnost povratka u vlast upravo sa tim strankama.

– On se sada poziva na Dodika kao kredibilan izvor, jer Dodik je rekao njima da sam ja njima dobar. A pitajte danas Dodika šta misli o Dini Konakoviću – rekao je Konaković.

Njihova rasprava nastavljena je na temi vanjske politike.

Zahiragić je zastupao stav da BiH mora održavati veze i sa Zapadom i sa Istokom. Kazao je da SAD ostaju ključni vanjskopolitički partner BiH, ali da mala država poput BiH ne treba zatvarati vrata saradnji sa Kinom i drugim svjetskim centrima.

– Svijet više nije bipolaran, on je multipolaran i trebaju Bosna i Hercegovina kao mala država i Bošnjaci u njoj tražiti prijatelje svugdje u svijetu – rekao je Zahiragić.

Kasnije je ponovio da NATO put, Evropska unija i odnosi sa SAD-om ne znače da BiH treba ulaziti u sukob sa Kinom. Kao primjer saradnje evropskih država s kineskim kompanijama spomenuo je Pelješki most.

– Ne trebamo mi tuđe ratove voditi – poručio je.

Konaković je odgovorio da se ne slaže sa Zahiragićevim pristupom Rusiji i Kini, posebno nakon njihovog odnosa prema Rezoluciji o Srebrenici.

Prema njegovom stavu, SAD su ključni partner BiH u sektoru sigurnosti, dok je Evropska unija najvažniji ekonomski partner. Naveo je i da je izvoz BiH prema Kini i Rusiji mali u odnosu na trgovinu sa EU.

– Nikad se neću složiti sa Zahiragićem da Rusija i Kina treba, nakon svega što smo doživjeli oko Rezolucije (…) da budu tretirani jednako našim prijateljima – rekao je Konaković.

Rasprava je u jednom trenutku prerasla u međusobna upadanja u riječ, nakon čega je Konaković rekao da mu prije emisija govore da ne ulazi u debate sa Zahiragićem jer “znaju kako će izgledati emisija”.