Vijesti iz Fojnice i okoline
Bosna i Hercegovina bilježi rast broja djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem, ali istovremeno nastavlja gubiti učenike u osnovnim školama i studente na visokoškolskim ustanovama. Pokazuju to najnoviji podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine objavljeni u publikaciji Bosna i Hercegovina u brojevima 2025, koji potvrđuju da se obrazovni sistem suočava s potpuno različitim trendovima, ali i ozbiljnim demografskim izazovima.
Na početku školske 2024/2025. godine u Bosni i Hercegovini radilo je 529 predškolskih ustanova koje je pohađalo 50.835 djece. U poređenju s periodom prije pet godina, broj mališana u vrtićima gotovo je udvostručen – tada ih je bilo 27.698. Istovremeno je rastao i broj zaposlenih u predškolskim ustanovama, pa ih danas ima 6.576, od čega su 3.736 odgajatelji.
Međutim, sve veći interes roditelja za upis djece u vrtiće nije pratio razvoj infrastrukture i kapaciteta. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, čak 8.709 djece ostalo je bez mjesta u predškolskim ustanovama zbog popunjenih kapaciteta. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za izgradnjom novih vrtića i dodatnim ulaganjima u predškolski odgoj, posebno u sredinama u kojima su liste čekanja iz godine u godinu sve duže.
Za razliku od predškolskog obrazovanja, osnovne škole nastavljaju bilježiti zabrinjavajući pad broja učenika. Tokom školske 2024/2025. godine osnovno obrazovanje pohađalo je 251.756 učenika, što je za više od 16.000 manje nego prije pet godina. U prve razrede ove školske godine upisano je 27.506 prvačića, dok je u osnovnim školama zaposleno 24.422 nastavnika.
Stručnjaci ovakav trend godinama povezuju s padom nataliteta, iseljavanjem stanovništva i nepovoljnom demografskom slikom zemlje, koja se direktno odražava na broj učenika u školskim klupama.
Situacija u srednjem obrazovanju trenutno je znatno stabilnija. Nastavu u srednjim školama pohađa 108.057 učenika raspoređenih u 5.654 odjeljenja, a obrazovni proces izvodi 12.819 nastavnika. Broj srednjoškolaca posljednjih godina ne bilježi značajnije oscilacije.
Pad broja upisanih vidljiv je i na visokoškolskim ustanovama. U akademskoj 2024/2025. godini na univerzitetima i visokim školama u Bosni i Hercegovini studiralo je 75.106 studenata, što je za više od 7.600 manje nego u akademskoj 2020/2021. godini.
Žene i dalje čine većinu studentske populacije. Na visokoškolske ustanove upisano je 45.575 studentica, što predstavlja više od 60 posto ukupnog broja studenata u Bosni i Hercegovini.
Najnoviji statistički podaci potvrđuju da se obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini nalazi pred ozbiljnim izazovima. S jedne strane raste potreba za predškolskim odgojem i proširenjem vrtićkih kapaciteta, dok s druge strane kontinuirani pad broja osnovaca i studenata odražava dugoročne demografske promjene, smanjenje broja stanovnika i intenzivno iseljavanje mladih. Ukoliko se takvi trendovi nastave, posljedice će se sve snažnije osjećati ne samo u obrazovanju, nego i na tržištu rada, ekonomiji i ukupnom društvenom razvoju zemlje.
Hayat.ba
