Vijesti iz Fojnice i okoline
Ako imate dvoje djece u školi i živite u Federaciji Bosne i Hercegovine, za mjesec vam treba skoro 3.566 maraka, pod uvijetom da ne plaćate kiriju i ne otplaćujete kredit.
Sa hranom koja guta više od 1.600 KM i troškovima goriva koji su skočili za nevjerovatnih 36 posto na godišnjem nivou, bh. stvarnost je postala matematički nemoguća misija.
Struka upozorava da su postojeće statističke analize zastarjele i da nam hitno trebaju realniji prikazi troškova, jer dok se vlasti bave prosjecima, građani u praksi testiraju granice izdržljivosti.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, četveročlanoj porodici u Federaciji BiH za podmirivanje osnovnih mjesečnih životnih potreba u septembru ove godine trebalo je 3.565,70 KM.
Prosječna plaća ne pokrije mi 50 posto potrošačke korpe
Istovremeno, prosječna plaća pokrivala je tek 47,90 posto sindikalne potrošačke korpe, dok je minimalna plaća bila dovoljna za svega 28,81 posto njenih troškova.
Sindikalna potrošačka korpa obračunava se za porodicu koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno srednjoškolskog, a drugo osnovnoškolskog uzrasta.
Najveći dio mjesečnih troškova odnosi se na prehranu, za koju je potrebno izdvojiti 1.644,50 KM, odnosno 46,12 posto ukupne vrijednosti korpe.
KO ĆE GASITI POŽAR
Statistika potvrdila da nam ide “nikad bolje”: Godišnja inflacija u FBiH skočila na 5,7 posto, a prosjećne plaće pale
Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 450,35 KM, za obrazovanje i kulturu 449,99 KM, dok odjeća i obuća koštaju 400,07 KM. Troškovi higijene i zdravlja iznose 270,99 KM, održavanja domaćinstva 200,04 KM, a prijevoza 150,12 KM.
Troškovi života rastu
Da životni troškovi nastavljaju rasti, pokazuju i podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Potrošačke cijene u septembru 2026. godine bile su 5,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u odnosu na august zabilježen rast od 1,4 posto.
Posmatrano na mjesečnom nivou, najveće poskupljenje zabilježeno je u oblasti prijevoza, za 3,8 posto, zatim stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata za 3,2 posto te obrazovanja za 2,9 posto. Hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su za 0,6 posto.
Posebno zabrinjavaju podaci o rastu troškova na godišnjem nivou. Cijene u kategoriji prijevoza veće su za 27,9 posto, a goriva i održavanja vozila za čak 36,3 posto.
Stanovanje i energenti skuplji za skoro 12 posto
Stanovanje i energenti skuplji su za 11,9 posto, dok je rast cijena električne energije, plina i drugih energenata iznosio 14,7 posto.
S druge strane, odjeća i obuća zabilježile su godišnji pad cijena od 10,6 posto.
Već je izvjesno da će cifra troškova za oktobar biti još veća, jer je Vlada FBiH prošli mjesec donijela odluku da cijena plina ide gore za 12 posto.
Ipak, koliko jedna ovakva računica zaista odražava životni standard građana i može li se trošak života jedne porodice svesti na univerzalnu cifru?
Koliko je računica sindikata i statističara tačna?
Ekonomista Igor Gavran upozorava na ograničenja ovakvih obračuna, ističući da životni troškovi značajno variraju zavisno od mjesta stanovanja, stambenog statusa, strukture porodice i niza drugih okolnosti.
– Četveročlana porodica koja živi u Sarajevu nema iste troškove kao porodica u manjoj sredini, posebno ako je riječ o mjestima u kojima nema plina ili centralnog grijanja.
Razlika je i između onih koji posjeduju stan, onih koji plaćaju kiriju ili otplaćuju kredit, kao i porodica koje žive na selu, nemaju značajnije troškove komunalija i dio hrane proizvode za vlastite potrebe.
Ni porodice s djecom predškolskog uzrasta nemaju iste izdatke kao one sa školskom djecom ili starijim članovima domaćinstva. Troškovi se razlikuju i zavisno od toga posjeduje li porodica automobil, kakvo je zdravstveno osiguranje u kantonu u kojem živi te da li roditelji moraju kupovati udžbenike ili ih djeca mogu dobiti besplatno – isitče Gavran.
Zbog svega toga, Gavran smatra da se stvarni troškovi života teško mogu precizno izračunati jednom univerzalnom cifrom.
Potrošačka korpa nije idealan pokazatelj i ne može se smatrati apsolutnom mjerom potreba svake porodice, ali je, prema njegovom stavu, ipak bliža stvarnosti nego proizvoljne računice zasnovane na nedovoljnom broju podataka.
Problem je, smatra, i u tome što statističke institucije trebaju unaprijediti svoje analize i izvještaje te omogućiti konkretnije i jednostavnije prikaze podataka koji bi pokazali koliko zaista košta život različitih kategorija stanovništva.
– Zato bi, uz postojeće pokazatelje, bilo korisno imati i više različitih modela potrošačkih korpi, prilagođenih mjestu stanovanja, prihodima, broju i uzrastu članova domaćinstva te njihovim stvarnim životnim okolnostima.
Jer, iako podatak da je za život četveročlane porodice potrebno 3.565 KM zvuči jasno i konkretno, on ne govori koliko novca zaista treba penzionerskom paru, samohranom roditelju, porodici koja živi kao podstanar ili domaćinstvu koje dio svojih potreba zadovoljava vlastitom proizvodnjom. Upravo zato ove brojke treba posmatrati kao orijentir, a ne kao neupitnu i univerzalnu istinu – zaključuje Gavran.
Faktor.ba
