Najteža požarna sezona u BiH

Ova godina je bila najteža godina u Bosni i Hercegovini kada je riječ o požarnoj sezoni. Vatrogasci zaslužuju da im se status unaprijedi i poboljšaju prava.

Ovo je, između ostalog, bila tema sastanka predstavnika Federalne uprave civilne zaštite, profesionalnih vatrogasaca i Vlade Federacije. Razgovaralo se o Nacrtu zakona o dopunama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu.

Nacrt Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu donosi rješenja koja bi trebala unaprijediti status profesionalnih vatrogasaca i urediti njihova prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Cilj je jasnije regulisati njihov položaj, imajući u vidu specifičnost i rizike posla koji svakodnevno obavljaju.

“Već imamo ljude koji imaju 15 godina neprekidnog staža, neki već idu u penziju, vrlo je bitno da oni svi uživaju te posebne uslove rada, da nekoga ne propustimo. Njih trenutno ima na prostoru Federacije oko 900. dakle uzeli smo procjenu da 10 posto recimo sljedeće godine ide u penziju, vjerovatno neće ni toliko. To je neki iznos od 400.000 maraka za iduću godinu”, rekao je Aldin Brašnjić, privremeni direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Potreba za efikasnijim sistemom zaštite od požara posebno je izražena tokom ovogodišnje požarne sezone. Vatrogasci su mjesecima na terenu, a požari ne jenjavaju.

“Samo ovo što se sinoć dešavalo na području općine Konjic, u komunikaciji sa gradonačelnikom, sa generalom, sa direktorom. Ljudi su cijelu noć dežurali, iskontrolisali taj požar, lokalizovali, stavili pod kontrolu i mislim da ne postoji niko ko se bavi ozbiljnim poslom u BiH da bi mogao osporiti ovo njihovo zasluženo pravo”, izjavio je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

“Najteža vjerovatno požarna sezona ikada na području ne samo Bosne i Hercegovine, nego i cijelog regiona. Zaista mislim da je ovo najmanje što možemo učiniti za njih da dobiju tih 5 godina da im se uzimaju u obzir kada budu odlazili u penziju”, dodao je Aldin Brašnjić.

Nakon višemjesečne borbe s požarima i svakodnevnog angažmana na terenu, ostaje da se predložena rješenja kroz dalju proceduru sprovedu u konkretne izmjene zakona. Time bi se, uz jačanje sistema zaštite i spašavanja, konačno uredio i status onih koji su na prvoj liniji, piše BHRT.