Hodžina sjećanja (30): Isa Al (1963) – Neumorni humanitarac koji živi za pomoć drugima

Trajno pamtimo da su tokom agresije na cjelovitu i suverenu Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) neprijatelji počinili genocid, gnusna ubistva, protjerivanja, silovanja, pljačke i razaranja za što je, u jednoj mjeri, dio njih sankcioniran pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Piše: prof. Mensur-ef. Pašalić

Ali, mi pamtimo i humane ljude iz dalekog svijeta koji su patili i plakali nad napadnutom Bosnom i ugroženim Bošnjacima te bili uz nas u najtežim trenucima. Jedan od takvih plemenitih insana je i g. Isa Al, rođen 1. 4. 1963. godine u Giresunu, Turska.

Njegovi čestiti roditelji, Ali i Hatun-hanuma, odgojili su ga u lijepom islamu kao karakternog, odgovornog i brižnog čovjeka. Od 1974. godine g. Isa živi u Duisburgu gdje se obrazuje i predano radi u oblasti finasija. U jednom periodu je bio i uspješan direktor Turkish airlinesa za Njemačku.

Slika TA

Ipak, njegov životni prioritet je humanitarni rad i pomoć gladnim, bolesnim, ugroženim i protjeranim ljudima, a u duhu hadisa Poslanika:

خير الناس من ينفع النا س

„Najbolji su oni ljudi koji pomažu druge ljude“.

Upoznali smo se koncem 1994. godine kada, kao direktor NOIP-a (Nova osmanska međunarodna pomoć), sa Šemsudin-ef. Jusufovićem iz Luxemburga dolazi u Bosnu da bude na hizmetu Bosanskom čovjeku. To naše prijateljstvo, hvala Allahu, traje i danas.

U Fojnici je g. Isa pomagao socijalno ugrožene, žrtvovao kurbane i dijelio kurbansko meso, a uz pomoć hadžije Saliha Dumanjića dovezao je nekoliko džipova za potrebe Fojnice i kombi za Islamsku zajednicu kojim smo, posebno ističemo, besplatno prevozili mušku dječicu na besplatno sunećenje na kliniku u Zenici.

G. Isa Al je finasirao i postratno uređenje enterijera Kiraethane čiji projekat je uradio ing. Jasmin Avdić. To je bio svojevrsni muslimanski omladinski klub u kome su organizirani iftari za djecu i omladinu, kursevi Kur'ana i islama, tribine i promocije, bajramski prijemi, internet-klub.

Slika delegacije Umraniye u Kiraethani

G. Isa je 1997. godine organizirao i nezaboravnu petnaestodnevnu ekskurziju u Tursku za maturante visočke Medrese. Insistirao je da i ja sa suprugom budem sa njima kao njegov izraz zahvalnosti za uspješne zajednički realizirane projekte u Fojnici.

Dvije slike sa ekskurzije

Imao sam čast asistirati g. Isi i biti domaćin 1998. godine njegovom šejhu Nazimu Al-Hakkaniju (1922-2014). Tada smo u prostorijama Kiraethane organizirali zajednički muhabbet uz turski čaj te bosanski roštilj za Šejha i njegovih tridesetak murida iz različitih evropskih zemalja koji su se, mahom, vratili islamu.

Tih dana je šejh Hakkani boravio u Reumalu, klanjao sa nama u Čaršijskoj džamiji, al i obilazio razrušenu, a ipak prelijepu Bosnu. Upriličio sam mu i prijem kod reisa dr. Cerića s kojim je šejh Hakkani razmijenio mišljenja o Bosni, islamu, Bošnjacima, okončanoj agresiji i zajedničkoj budućnosti. Posebno smo odvojili vrijeme da zijaretimo zgarište tekije i turbeta na Oglavku koje su spalile jedinice HVO-a 1993. godime. Pored razrušene tekije smo prostrli ćilime, klanjali, zikrili i ugodno muhabetili.

Na kraju posjete šejh Hakkani nam je darovao prelijep bakrorez koji se i danas čuva u Medžlisu Islamske zajednice, a meni je poklonio svoj štap.

Slika Hakkanija

G. Isa Al je i danas u neumornom humanitarnom radu za potrebne.

Posredstvom svojih organizacija Hilfe Ohne Grenzen e.V.-Duisburg i Sınır Tanımayan Yardımlaşma Vakfı/ İstanbule, pomaže gladne u Gazi, Siriji Afganistanu, Sudanu i brojnim drugim razorenom mjestima.

Istinska podrška i snaga su mu supruga Rahima i sin Hasan Saffa koji s njim preživljavaju sve tegobe i scene nepravedno iznurenih, ugroženih, gladnih i napaćenih ljudi, a koji zbog zla tirana čeznu za mirom, hljebom i slobodom.

G. Isa Al je sredinom novembra ove godine, sa svojim prijateljem Šemsudin-efendijom, posjetio svoje ahbabe u Fojnici, obišao Kiraethanu te kazao „kako Fojnica daje poseban duhovni mir i smiraj“.