Vijesti iz Fojnice i okoline
Bosna i Hercegovina svakim danom sve je praznija. Projekcije Populacijskog fonda UN-a pokazuju da će naša država do 2070. imati 1,5 miliona stanovnika. A prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih devet mjeseci prošle godine registrovano je 18.000 živorođene djece. Broj umrlih iznosio je više od 26 hiljada.
Emigraciona zemlja
Prof. dr. Draško Marinković sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci objašnjava da je BiH u nepovoljnom periodu demografskog razvoja, u kojem se broj stanovnika stalno smanjuje.
– Prema posljednjim procjenama, na ovom prostoru trenutno ima oko tri miliona stanovnika. U demografskom smislu taj podatak nas vraća na broj stanovnika od prije 60 godina, kada je BiH prema popisu stanovništva iz 1961. imala 3.277.948 stanovnika, kaže naš sagovornik.
Ističe da se u BiH prelaz sa visokih stopa nataliteta na izuzetno niske desio u prilično kratkom vremenu.
– BiH je u grupi zemalja sa najnižim fertilitetom, suočava se sa ubrzanim starenjem stanovništva i izrazito je emigraciona zemlja. Prirodni i ekonomski resursi ruralnih područja su nedovoljno iskorišteni zbog činjenice da populacija mladih napušta ta područja, ostavljajući u njima stariju populaciju, poručuje prof. dr. Marinković.
Uočava da su demografski trendovi slični kao i u zemljama okruženja, a karakterišu ih sve manji broj rođene djece, povećanje mortaliteta, intenzivno starenje stanovništva i konstantno iseljavanje, najviše mladog i reproduktivnog stanovništva.
– BiH je već sedamnaest godina zahvaćena prirodnom depopulacijom, koja se od 2007. manifestuje negativnim prirodnim priraštajem, što je posljedica smanjivanja nataliteta i konstantnog povećanja mortaliteta. Loša demografska slika dodatno je narušena negativnim migracionim saldom, pa ukupna depopulacija ima velike razmjere, upozorava banjolučki profesor.
Ozbiljni izazovi su i u pogledu stanovništva i razvoja. Pad broja stanovnika je najozbiljnija posljedica niza faktora.
– Između dva popisa, od 1991. do 2013, stanovništvo se smanjilo za oko 20 posto. Pad je uglavnom posljedica niskog fertiliteta i visoke emigracije, koji su opet posljedica vrlo složenih društvenih promjena. Migracije uzrokuju neravnomjeran razmještaj stanovništva, što dovodi do demografskog rasta gradova i izrazite depopulacije sela. Značajna prostorna i demografska polarizacija i nejednaka distribucija stanovništva ometaju usklađen socio-ekonomski razvoj i funkcionalnu prostornu održivost, objašnjava nam profesor.
Nažalost, sve projekcije ukazuju na to da je dalji pad broja stanovnika nezaustavljiv proces.
– Posljedice tog procesa su dalekosežne. Pad stanovništva znači smanjenje ljudskog kapitala potrebnog za razvoj. Na osnovu projektovanog perioda do 2050. moglo bi se zaključiti da će BiH i dalje imati negativne demografske posljedice, koje će stvoriti višestruke izazove za društvo. Projektovani broj stanovnika i njegove strukture znatno će utjecati na: socijalnu sigurnost i zaštitu, javni zdravstveni sistem i tržište rada. Brzo starenje stanovništva postavlja pitanje održivosti cjelokupnog penzionog sistema. Stanovništvo u produktivnoj starosti, koje predstavlja potencijalnu radnu snagu, nesumnjivo će se brzo istovremeno smanjivati i stariti, kaže naš sagovornik.
U budućnosti, objašnjava, mogu se očekivati značajne promjene u strukturi stanovništva, s obzirom na to da će se udio starijih od 65 i više godina najvjerovatnije povećati za 75 posto. Očekuje se i porast stope ovisnosti lica starije dobi, dok će se radno sposobna populacija, koja će biti gotovo prepolovljena, naći pod snažnim pritiskom. U zavisnosti od ekonomskih faktora, to može dovesti do stvaranja mogućnosti za zapošljavanje, ali također može ukazati i na nedostatak radne snage u budućnosti, što može biti snažan ograničavajući faktor ekonomskog razvoja. Sveobuhvatna populaciona politika na državnom nivou trenutno ne postoji.
– Entiteti (Republika Srpska i Federacija BiH) u fazi su izrade strategije koja bi se direktno odnosila na pitanje demografskog razvoja, naglašava prof. dr. Marinković.
Prof. dr. Amer Osmić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu upozorava da su, analizirajući trenutno kretanje stanovništva u BiH, projekcije Populacijskog fonda UN-a, nažalost, vrlo realne.
– Očekuje nas projicirano stanje ukoliko država i donosioci odluka ne promijene pristup demografskim problemima. Trend negativnog prirodnog priraštaja, kao i nenadoknadivi minus kada je riječ o mehaničkom kretanju stanovništva (odlazak), potkrepljuju tezu da će BiH možda i nešto ranije doći do projicirane brojke od 1,5 miliona stanovnika, ali sa prosječnom starošću značajno iznad 50 godina, upozorava prof. dr. Osmić.
Objašnjava da depopulacija nije problem koji muči bh. društvo godinu ili dvije, već je on evidentan mnogo ranije, a sada je vidljiv svakom stanovniku.
– Natalitet i motivacija da ostanete u državi, odnosno da društveni aparat umanji tzv. push faktore koji utječu na odlazak primarno mladih ljudi, generacijski je proces u kojem se demografija ni na koji način ne smije tretirati kao socijalni problem. Potrebne su jasne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne strategije i strategijski pristupi sa jasnim olakšicama građanima/kama koji/e stvaraju porodicu ili imaju djecu, primarno u uslovima kada je riječ o kvaliteti života i mogućnostima za razvoj i ugodan društveni ambijent, savjetuje naš sagovornik.
Nema perspektive
A razloga za smanjenja broja stanovnika je mnogo. Primarno se odnose na ukupan društveni ambijent koji najčešće mladim ljudima ne nudi perspektivu.
– Analogno navedenom, mnogi građani/ke su nezadovoljni cjelokupnim društvenim ambijentom (sigurnost, zdravstvo, obrazovanje, ekonomija…) i donose odluku da trajno napuste domovinu u potrazi ugodnijeg društvenog ambijenta i sigurnosti koju bh. društvo ne pruža, zaključuje prof. dr. Osmić.
Preuzeto sa Oslobođenje.ba
