fbpx
Ponedjeljak , 15 Jula 2024

Sladić: Doktorat je u planu, a za našu javnost ću uvijek pisati prognoze na svom profilu

Nakon što je stekao zvanje magistra nauka iz oblasti meteorologije i klimatologije, Nedim Sladić nastavlja pratiti svoje snove i kako je kazao za Klix.ba ide po titulu doktora nauka.

Sa Sladićem smo razgovarali o studiranju u Velikoj Britaniji, profesionalnim planovima za budućnost, a neizostavna tema je svakako bila i vremenska prognoza za mjesec oktobar.

Meteorologija ga je zainteresovala još dok je bio dječak, a zbog nemogućnosti studiranja meteorologije i klimatologije u BiH, aplicirao je na Univerzitet u Readingu u martu 2019. godine, odmah nakon diplomiranja u junu.

Istovremeno je aplicirao i na Univerzitet u Birminghamu, na koji je također bio primljen, ali je ipak odluka prevagnula na stranu Readinga.

“Brojni su razlozi iza te odluke. Po svjetskim ranking listama, uključujući i Šangajsku, Reading je za meteorologiju kotirao uvijek vrlo visoko, a trenutno je prvi u Evropi. Brojni naučnici širom svijeta dolaze na Reading na kraće ili duže obuke, ali i na gostujuće razmjene kroz niz naučnih internacionalnih projekata i često drže zanimljive seminare koji su otvoreni javnosti”, kaže nam Sladić.

Druga ulaznica

Još jedan od razloga odabira ovog Univerziteta, kaže Sladić, je povezanost i blizina Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena, internacionalne i međuvladine institucije za numeričko prognoziranje vremena, kao i fantastična veza sa Britanskom meteorološkom službom (Met Office), kakvu još samo ima Univerzitet u Exeteru.

Međutim, prva ulaznica je zahtijevala i drugu – da dobije Chevening stipendiju, odnosno stipendiju Vlade Ujedinjenog Kraljevstva za jednogodišnji master studij.

“Zbog Brexita u januaru 2020. godine, potom pandemije koronavirusa i svih neizvjesnosti, čekao se povoljniji trenutak pa sam 2022. godine u junu uspio da uđem u krug od 1.500 ljudi od preko 60.000 kandidata iz preko 100 zemalja svijeta koji će je dobiti, što je bila druga i finalna ulaznica za ostvarenje dječačkog sna”, ističe Sladić.

Pitali smo ga po čemu će pamtiti studiranje u Velikoj Britaniji.

“Po najljepšoj, ali i najturbulentnijoj godini života koju sam imao priliku iskusiti za ovih dvadeset i šest”, odgovara Sladić.

Objašnjava nam da je, socioekonomski gledano, a uzimajući u obzir da je doputovao na Heathrow dan poslije smrti Kraljice Elizabete II, došao u potpuno drugačiju državu u kojoj su se stvari počele na neki način mijenjati.

“Za vrijeme mog boravka u samo mjesec i po dana smijenili su dva premijera. Netom poslije toga krenuli su razni štrajkovi, određene nestašice, priče kako će zima biti teška i kako ćemo imati konstantna isključenja energije. Naravno, znalo se da do toga neće doći i da ova zemlja je elektroenergetski relativno stabilna. Definitivno smo svi osjetili inflaciju i nikad veće troškove života”, kaže Sladić.

OČEKUJTE MIHOLJSKO LJETO
341

Sladić: Doktorat je u planu, a za našu javnost ću uvijek pisati prognoze na svom profilu

A. Ku.
Sladić: Iza mene je najljepša i najturbulentnija godina života (Foto: Facebook)
Sladić: Iza mene je najljepša i najturbulentnija godina života (Foto: Facebook)

Nakon što je stekao zvanje magistra nauka iz oblasti meteorologije i klimatologije, Nedim Sladić nastavlja pratiti svoje snove i kako je kazao za Klix.ba ide po titulu doktora nauka.

Sa Sladićem smo razgovarali o studiranju u Velikoj Britaniji, profesionalnim planovima za budućnost, a neizostavna tema je svakako bila i vremenska prognoza za mjesec oktobar.

Meteorologija ga je zainteresovala još dok je bio dječak, a zbog nemogućnosti studiranja meteorologije i klimatologije u BiH, aplicirao je na Univerzitet u Readingu u martu 2019. godine, odmah nakon diplomiranja u junu.

Istovremeno je aplicirao i na Univerzitet u Birminghamu, na koji je također bio primljen, ali je ipak odluka prevagnula na stranu Readinga.

“Brojni su razlozi iza te odluke. Po svjetskim ranking listama, uključujući i Šangajsku, Reading je za meteorologiju kotirao uvijek vrlo visoko, a trenutno je prvi u Evropi. Brojni naučnici širom svijeta dolaze na Reading na kraće ili duže obuke, ali i na gostujuće razmjene kroz niz naučnih internacionalnih projekata i često drže zanimljive seminare koji su otvoreni javnosti”, kaže nam Sladić.

Druga ulaznica

Još jedan od razloga odabira ovog Univerziteta, kaže Sladić, je povezanost i blizina Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena, internacionalne i međuvladine institucije za numeričko prognoziranje vremena, kao i fantastična veza sa Britanskom meteorološkom službom (Met Office), kakvu još samo ima Univerzitet u Exeteru.

Međutim, prva ulaznica je zahtijevala i drugu – da dobije Chevening stipendiju, odnosno stipendiju Vlade Ujedinjenog Kraljevstva za jednogodišnji master studij.

“Zbog Brexita u januaru 2020. godine, potom pandemije koronavirusa i svih neizvjesnosti, čekao se povoljniji trenutak pa sam 2022. godine u junu uspio da uđem u krug od 1.500 ljudi od preko 60.000 kandidata iz preko 100 zemalja svijeta koji će je dobiti, što je bila druga i finalna ulaznica za ostvarenje dječačkog sna”, ističe Sladić.

Pitali smo ga po čemu će pamtiti studiranje u Velikoj Britaniji.

“Po najljepšoj, ali i najturbulentnijoj godini života koju sam imao priliku iskusiti za ovih dvadeset i šest”, odgovara Sladić.

Objašnjava nam da je, socioekonomski gledano, a uzimajući u obzir da je doputovao na Heathrow dan poslije smrti Kraljice Elizabete II, došao u potpuno drugačiju državu u kojoj su se stvari počele na neki način mijenjati.

“Za vrijeme mog boravka u samo mjesec i po dana smijenili su dva premijera. Netom poslije toga krenuli su razni štrajkovi, određene nestašice, priče kako će zima biti teška i kako ćemo imati konstantna isključenja energije. Naravno, znalo se da do toga neće doći i da ova zemlja je elektroenergetski relativno stabilna. Definitivno smo svi osjetili inflaciju i nikad veće troškove života”, kaže Sladić.

Englezi nisu hladni

Kulturološki gledano, sklopio je najljepša prijateljstva uprkos činjenici da su mu ljudi u Bosni i Hercegovini govorili da su Englezi hladni ljudi.

“Inkluzivnost u britanskom društvu nikad nije bila isključena. Uvijek sam imao prostora i poziva da se družim s tim ljudima, pogotovo sa svojim kolegama sa univerziteta s kojima sam proživio najljepše trenutke na terenskoj nastavi u Dorsetu tokom rada i mog prvog odlaska u klasični britanski pub s njima po završetku obaveza u petak navečer u 22:00 sata, bez da se osjećam loše ili neprijatno, bez obzira što ne konzumiram alkohol. Uvijek je bio prostor da jedni druge maksimalno podržavamo, pomažemo i općenito svako je gledao dati doprinos kako ‘sašiti krila’ jedni drugima bez povratne usluge, i Britanac strancu i stranac Britancu” otkriva Sladić.

Ističe da su međuljudski odnosi prožeti poštovanjem, razumijevanjem i podrškom, a za veću drskost nikada nije bilo mjesta.

“Kada vas bez ikakve obaveze ujutro dočeka najobičniji kroasan na stolu i kažu: ‘Nedu, ostavili smo ti kroasan na kuhinjskom elementu, molim te fino jedi.’ Podsjetili su me na nas, onu našu bosansku toplotu kako se mi ophodimo prema našim najbližim. Toliko o britanskoj hladnoći”, ističe Sladić.

Sladić: Sa profesorima razgovarao i o BiH (Foto: Facebook)

Sladić: Sa profesorima razgovarao i o BiH (Foto: Facebook)

Govoreći o obrazovanju kaže nam da je po pozivu generalnog direktora Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) Floriana Pappenbergera imao priliku raditi profesionalnu praksu dnevnog analitičara te je obavio niz razgovora sa čelnicima o tome na koji se način BiH može pridružiti kao punopravna ili pridružena članica ovoj zajednici koja nam omogućava bolje edukacije, razmjene, konekcije, jače resurse i sve benefite koje unaprjeđuju meteorologiju naše zemlje.

“Osim toga, tokom maja 2023. godine slao sam sve podatke čelnicima u ECMWF kada se Bosna i Hercegovina i Hrvatska suočila sa katastrofalnim poplavama, od čega je dio tih podataka išao u Evropski centar za odgovor na prirodne nesreće (ERCC) u Brisel. Istovremeno, sa mojom dragom profesoricom Hannah Cloke OBE imao sam priliku usko sarađivati i crpiti savjete kako i na koji način postupiti u prognoziranju i minimiziranju rizika poplava koje će zadesiti Bosnu i Hercegovinu. I naravno, tu je moj mentor, dr. Richard Allan koji je bio poput najboljeg prijatelja ovog ljeta i koji me je usmjeravao u pravilnom smjeru da uradim svoj rad na najbolji mogući način”, ističe Sladić.

Nema odustajanja

Njegov profesionalni put će slijediti slijediti meteorološki smjer i od toga, kako kaže, nema odustajanja.

“Doktorat je u planu. No, putne devijacije su me uvijek pratile kroz život, tako da je jako teško reći šta i kako. Za našu javnost i dalje ću pisati prognoze vremena na svom profilu”, navodi Sladić.

Dodaje da ga raduje činjenica da je meteorologija počela rasti i to potvrđuje niz mladih, sjajnih osoba koji su se pojavili nedavno.

“Činjenica da ljudima više nije strana anticiklona ili ciklona kao pojam me itekako raduje, jer to su opće stvari koji su sastavni dio prognoza na hrvatskim, srbijanskim i drugim evropskim kanalima. Britanci tu idu do u detalj sa sinoptikom, ali je zanimljivo da se ljudi na to i ne bune previše”, objašnjava.

Miholjsko ljeto

Na kraju razgovora smo, nezaobilazno, sa Sladićem razgovarali o vremenskoj prognozi. Otkrio je očekuje li nas Miholjsko ljeto te kakva će biti zima.

“Što se tiče oktobra, i dalje će biti dosta lijepih dana, s obzirom na to da očekujemo dominantni zapadni režim, što bi u konačnici rezultovalo natprosječno visokim temperaturama zraka, a u ovo doba godine to znači i ono prijatno, svima drago Miholjsko ljeto s vrlo toplim danima i svježim noćima i jutrima koje u kotlinama prati magla, uzimajući u obzir doba godine. Mlazna struja sjevernije od nas i anticiklonalno polje osiguralo bi mirno vrijeme uz rijetke frontalne poremećaje koji ne bi imali previše utjecaja na vrijeme u našoj zemlji”, prognozira Sladić.

Ipak, što se tiče zime, još je rano iznositi detaljne prognoze. Postoji niz faktora za koje čekamo novembar.

“Imamo faktora koje znamo, ali i one koji tek treba da uslijede. El Nino faza prema naučnim istraživanjima ima veću vjerovatnoću cijepanja polarnog vrtloga i tzv. NAO- fazu koja spušta mlaznu struju i uvjetuje prodiranje hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka kontinenta uz izgradnju tzv. Fenoskandinavskog anticiklonalnog bloka, naročito u drugom dijelu zime. Međutim, erupcija vulkana Hunga Tonga je izbacila ogromne količine vodene pare sve do stratosfernih nivoa i svjedočimo nečemu gdje se moderna nauka suočava sa brojnim upitnicima. Za one koji tek treba da utvrdimo, u prvom planu je vidjeti kako će se Euroazijski snježni pokrivač ponašati tokom oktobra i njegov osjetni meridionalni tok”, kaže Sladić.

Objašnjava da veća snježna površina od uobičajene uzrokuje hlađenje zraka u IR spektru što za posljedicu ima sabijanje zraka, tj. kompresiju prema podlozi koja uvjetuje snažnu semipermanentnu sibirsku anticiklonu, koja je itekako osjetna u istočnoj i jugoistočnoj Evropi tokom zime i s kojom je zima na kopnu i najmanja po količini padavina.

“Osim toga, tu su i ostale tzv. telekonekcije, kao što je sjevernopacifička oscilacija (PNA) i sjevernoatlantska oscilacija (NAO), ali i određene intrasezonalne tropske oscilacije kao što je Madden-Julian oscilacija (MJO). Puno faktora koji će utjecati na kompleksnu slagalicu i sami ishod zime o kojem ćemo više govoriti u novembru mjesecu”, zaključuje Sladić u razgovoru za Klix.ba.

Pročitajte i ovo

Irnela Stošić ima rak koji je metastazirao, a i suprug joj je teško bolestan: Pomozimo joj u liječenju

Irnela Stošić iz Mostara je u životnoj opasnosti zbog metastaza raka maternice. Pozivom na 17043 …