fbpx
Petak , 24 Maja 2024

Kolektiv Gazi Husrev-begove biblioteke posjetio grad Fojnicu i njegove znamenitosti

Kolektiv Gazi Husrev-begove biblioteke posjetio grad Fojnicu i njegove znamenitosti

Uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu su u četvrtak, 14. septembra 2023. godine organizirali team building. Tom prilikom su posjetili Fojnicu i historijske lokalitete na tom području. Prije ulaska u samu Fojnicu posjetili su mezar Gazi-djevojke u Ostružnici, koji se nalazi u muslimanskom mezarju pored samog puta. Mezar je veoma star i interesantan spomenik za kojeg predanje, koje je zabilježio i fra Jukić u svojim putopisima, kaže da označuje mezar Gazi-djevojke. Sačuvana legenda govori da je ova djevojka bila zapovjednik jedne čete u sultan Fatihovoj vojsci i da je tu na tom mjestu poginula.

Odmah po dolasku u Fojnicu kolektiv Gazi Husrev-begove biblioteke dočekao je domaćin Ahmed ef. Vuković ispred zgrade Općine Fojnica i kulturnog centra koja je sagrađena od donacije bratske Općine Umranije iz Istanbula. U ovoj zgradi se održavaju kursevi turskog jezika za djecu, kao i mnogi drugi sadržaji edukativnog karaktera.

Obilazak Fojnice je nastavljen sa posjetom Šaban Ahmed-efendijinoj (čaršijskoj) džamiji koju je sagradio Šaban Ahmed-efendija 1666. godine.

Dalje su uposlenici Biblioteke prošetali do povjesnog spomenika Musafirhane (Salihagića kule) koja je 2008. godine proglašena nacionalnim spomenikom. Nema tačnih podataka o vremenu nastanka Musafirhane. Objekt je nastao vjerojatno u prvoj polovici 19. stoljeća, budući da su ga sagradili braća Muhamed-aga, Mehmed-aga i Mahmut-aga Salihagić, koji su bili sinovi (ili unuci) Salih-age Iskrića, koji je, kao aga, sudjelovao u Dubičkom ratu (1788.-1791.) i bio odlikovan čalenkom, koja se čuva u ovoj obitelji. U vrijeme austrogarske vladavine u BiH, služio je kao musafirhana (besplatno konačište).

U Musafirhani su nastala i čuvala se dva rukopisna primjerka Kur’ana iz 1615. i 1648. godine. Jedan od ovih primjeraka, pisan 1648. godine, još je u Fojnici, dok se drugi poslije Drugog svjetskog rata našao u Dubrovniku. Prepisivač prvog rukopisa je bio Husrev sin Mustafin, a drugog „mevlevija Mustafa“, a vjerovatno se radi o Katibi Mustafi-Bošnjaku, poznatom prepisivaču i kaligrafu. Objekt Musafirhane nije u upotrebi i u njemu niko ne stanuje, iz razloga jer se objekt nalazi u lošem stanju. Zidovi su skoro u cjelosti ruinirani, ili otpali, što, s obzirom na strukturu zidova (ćerpić), ima dalekosežne negativne implikacije.

Posjeta je nastavljena obilaskom Atik džamije koja se trenutno renovira. Zanimljiva je, ne samo po svojoj starosti, nego po tome što nosi tri naziva, Atik (stara) džamija ili, Srednja ili Djevojačka džamija. U pisanim izvorima spominje se da je u Fojnici prvi mesdžid sagradio autohtoni stanovnik te varošice Mustafa Hadr sin Hizara hidžretske 958, odnosno 1551. godine. Tarih na džamiji je napisao šejh Sirija.

Nezobilazno je bilo posjetiti i Franjevačku crkvu sa samostanom koja posjeduje veoma bogatu biblioteku i muzejsku postavku. Fojnički franjevci čuvaju u svojoj samostanskoj riznici, ne samo nadaleko čuvenu “Ahd-namu” sultana Mehmeda II – Fatiha, napisanu 28. maja 1463. godine, već i neke izuzetno rijetke i vrijedne orijentalne rukopise. Ovom poveljom Fatih je bosanskim franjevcima garantirao sigurnost i omogućio im slobodno djelovanje u Bosni. Osim toga, pokretno blago ovog samostana, kao što su muzejski eksponati, stare knjige, arhive, umjetničke slike, proglašeno je nacionalnim spomenikom prije samog samostana.

Fra Ignacije Gavran nadahnuto je pisao o bosanskim franjevcima kao suputnicima bosanske historije i njihovom sedmovjekovnom djelovanju u Bosni Srebrenoj u knjizi pod istim naslovom. Zbog privlačnosti franjevačkog reda, isti je prevladavajući karakter u Bosni i Hercegovini, dok su u Republici Hrvatskoj prevladavali isusovci. Zbog toga su samostani provincije Bosne Srebrene direktni svjedoci historije Bosne i Hercegovine, a smrću svakog fratra nekako otkinu dio nje. Jer, Franjevačka provincija Bosna Srebrena jedina je institucija u našoj zemlji koja ima kontinuitet od oko 700 godina, pa otuda potreba za interkulturalnom razmjenom sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom.

Posjeta, kao i team building završen je obilaskom tekije na Oglavku. Fojnica je poznata po svojim tekijama i dervišima. Sigurno je da tekija na Oglavku zauzima važno mjesto u srcu svakog Fojničana. Tekija je mjesto duhovnosti, mjesto sa posebnom atmosferom koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Abdurrahman Sirri (Tajnoviti) na svom posjedu na Oglavku osnovao je tekiju 1798. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2018. godine je proglasila tekiju na Oglavku nacionalnim spomenikom. Kako je navedeno u Odluci, nacionalni spomenik sačinjava zgrada nakšibendijske tekije i turbe šejha Abdurrahmana Sirrije s grobljem na Oglavku i turbe šejha Huseina Horosanija s grobljem na Pločniku.

Kolektiv Gazi Husrev-begove biblioteke se zahvaljuje Medžlisu IZ Fojnica i glavnom imamu Edin ef. Roji, koji je pomogao prilikom organizacije ove posjete, a posebno našim domaćinima Ahmed-ef Vukoviću i Aziz-ef. Zulumu, koji su bili izvrsni vodiči, kao i Abdulahu Sikiriću, hizmećaru Tekije na Oglavku.

 

Tekst priredila mr. Madžida Kahteran

Pročitajte i ovo

Ovo je porodilja Elvira Huskanović koja je preminula u 29. godini života

Ženska osoba E. H. (29) iz Gračanice preminula je nakon komplikacija poslije porođaja. – Dana …