Naime, jedan dio Nekropole stećaka i starih nišana u naselju Budoželje, općina Vareš, se nalazi u kokošnjicu vlasnika zemlje na kojoj se stećci i nišani nalaze, dok drugi dio, koji se nalaze izvan ograđenog prostora, djeci služi kao adrenalin park ili prostor za ispašu krava.

Shodno činjenici da su za očuvanje nacionalnalnih spomenika nadležne vlade entiteta sa resornim institucijama, kontaktirali smo Zavod za spomenike pri Federalnom ministarstvo kulture i sporta kako bismo saznali da li su oni upoznati sa trenutnom situacijom na ovom lokalitetu.

– Zavod nije zaprimio nikakve dojave ili informacije o trenutačnom stanju na nekropoli stećaka i starih nišana u selu Budoželje, općina Vareš, a koje bi se odnosile ne uništavanje ili propadanje nekropole sa stećcima i nišanima. Odluku o proglašenju ovog lokaliteta nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine donijelo je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koje je propisalo mjere zaštite, granice nacionalnog spomenika, te je imalo i obvezu postaviti informacijsku tablu o osnovnim podatcima o lokalitetu – kazao je Ante Vujnović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika FBiH.

Informativna tabla na ovoj nekropoli se nalazi odmah do kokošinjca, a na joj piše: “Nekropolu čini 36 stećaka od kojih su 34 u formi sanduka i dva u formi sjemenjaka. Orjentisano su u pravcu sjeverozapad-jugoistok, osim tri stećka koji su orjentisani sjever-jug. Jedan stećak sadrži ukrasne motive, predstava konja i čovjeka te konja i polumjeseca.”

Ova nekropola je 2009. godine proglašena Nacionalnim spomenikom BiH i jedana je od osam Nacionalnih spomenika samo u Varešu. Krivičnim zakonom Federacije BiH predviđena je zatvorska kazna od pet godina za osobe koje unište, teško oštete nacionalni spomenik ili ako zbog njihovih aktivnosti spomenik izgubi svoje osobine, dok je za isto djelo u Republici Srpskoj predviđena kazna do osam godina zatvora.

Međutim, iz Zavoda za zaštitu spomenika FBiH ističu da je “zbog velikog broja nacionalnih spomenika, te složenog sistema upravljanja i održavanja spomenika, veoma teško zaštititi svaki pojedinačni spomenik. Osim Zavoda za zaštitu spomenika koji pokušava u skladu sa svojim mogućnostima, ovlaštenjima i kapacitetima voditi redovan monitoring i pružiti stručnu pomoć, ogroman teren je i na jedinicima lokalne samouprave i pojedincima koje bi trebali dati veći doprinos u očuvanju i zaštiti spomenika.”

Kako su nam kazali sagovornici, ovo je gotovo pa uobičajena pojeva pri dolasku na većinu nekropola i nacionalnih spomenika. Jedan od takvih primjera je i u Radovlju, općina Visoko, gdje su prije par godina očišćeni i evidentirani stećci koji se većinom nalaze na privatnom vlasništvu i koji mještanima služi kao mjesto gdje će sjest i odmoriti se, dok vlasniku služi kao sto na kojem su često postavljene saksije sa cvijećem.