Foto: Ilustracija
Dok se o izmjenama Izbornog zakona opet sve glasnije govori, izbori su na pragu. Na pragu je i kampanja.
Iako je, istina, uveliko počela, ona zvanična, plaćena – počinje tek drugog septembra.
Već taj dan plakati, bilbordi, videospotovi i džinglovi okupiraće svaki dio javnog i medijskog prostora.
Kao i u svakom izbornom ciklusu, na ovaj vid oglašavanja stranke potroše milione maraka, a to najvećim dijelom plate građani.
Za nešto više od 16 godina političke stranke u BiH su, zaključno sa prošlom godinom, iz budžeta različitih nivoa vlasti dobile oko 336 miliona maraka.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, budžetsko finansiranje predstavlja i do 80 odsto prihoda jedne političke stranke.
Ipak, sredstva koja se koriste u kampanjama su višestruko veća, upozoravaju iz nevladinog sektora.
- Ono što sva naša istraživanja pokazuju jeste da stranke raspolažu mnogo većim sredstvima nego što prikazuju u svojim izvještajima. Oni u svojim izvještaijma prikazuju prihode iz budžeta dok donacije iz privatnih kompanija prikazuju sve manje i manje – kaže Srđan Traljić, PR Transparency Internationala BiH.
Dodaje Traljić da, iako su bile različite inicijative da bude smanjeno ili ukinuto budžetsko finansiranje stranaka, činjenica je da su u poslovanju stranaka ta sredstva najmanje sporna.
Pitanje je koliko je opravdano da građani finansiraju rad stranaka i ko kontroliše kako se ta sredstva troše.
Predstavnici političkih stranaka smatraju da bi eventualno ukidanje ovakvog načina finansiranja bila pogubno za demokratske procese, pošto bi najviše naštetile manjim i opozicionim političkim strankama.
Jedna od tehičkih izmjena Izbornog zakona, koju je nametnuo Kristijan Šmit, tiče se smanjenje zloupotrebe javnih sredstava.
Centralna izborna komisija BiH se našla pred novim izazovom.
- I ovi su političari maheri. Šta oni rade? Ide u koloni službenih vozila, koristi službeno vozilo, ujutro je u 10 sati na nekom državnom skupu za koji je nadležan, a onda u 14 ili 17 sati ide na neki stranački skup. Ne možete mu to zabraniti”, kao primjer navodi Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, za federalnu.ba.