fbpx
Ponedjeljak , 23 Maja 2022

Fojnica, mjesto gdje se kovao bosanski kraljevski novac!

Srednja Bosna je bila prostor gdje su bosanski vladari imali najutjecajniju i najizraženiju vlast. Rudnici u ovom dijelu Bosne obilovali su različitim metalima, a naročito srebrom. Nakon Srebrenice ovaj kraj je bio drugi centar srednjovjekovne Bosne gdje se srebro dobijalo u tolikoj mjeri da je moglo osigurati rad jedne kovnice novca. Bilo je također i bakra koji se koristio u izvjesnoj količini prilikom dobijanja smjese za novac. U srednjem vijeku su na ovom prostoru bila četiri rudarska centra: Dusina, Deževica, Ostružica i Fojnica. Dubrovački arhivi ne pružaju puno podataka o zlatarima u Dusinu, Deževici i Ostružici, ali ih je u Fojnici bio priličan broj. Tako u periodu od 1430 do 1444. godine imamo imena 9 dubrovačkih zlatara koji su živjeli i radili u Fojnici. Naročito je bio poznat zlatar Milleta Radičević, koji se u Fojnicu doselio 1438. godine i tamo ostao do svoje smrti 1461. godine. On je ujedno bio i dubrovački sudija u Fojnici. Nakon 1448. godine u Fojnici su boravili zlatari Tvrtko Radivčić, Givchus, Vochas i Luxa. Ostalo je zabilježeno nekoliko slučajeva koji idu u prilog činjenici da se u Fojnici kovao kraljevski bosanski novac. Pred sud, formiran od članova dubrovačke kolonije, priložio je žalbu Vitko Vlatković protiv Domika Radašinovića, prema kojoj mu on duguje 200 groša iz kovnice kralja Bosne. Presuda je donesena 24. septembra 1439. godine i prema njoj Vitko je od zaostavštine Domika, koji je u međuvremen umro, dobio 200 groša iz kovnica kralja Bosne. Također, Dubrovčanin Radič Mišetić koji je umro u Fojnici 1449. godine u svom testamentu navodi šta iza sebe ostavlja, a u jednom dijelu spominje da u Fojnici ima kraljeve groše. Prilikom bježanja iz Fojnice, zbog Osmanlija, Đurađ Ljubetković je obio kutiju od Ruska Tudrovića i iz nje ukrao 7 dukata i 26 groša bosanskog novca, zbog čega se Rusko žalio sudu.

Na osnovu svega navedenog možemo zaključiti da je Fojnica bila mjesto gdje se kovao bosanski kraljevski novac. Nalazila se i na terenu bosanskih vladara, a njezini bogati rudnici mogli su snabdjeti kovnicu neophodnim srebrom. Zatim posljednjih decenija postojanosti bosanskog kraljevstva, poslije opadanja Visokog, starijeg trgovačkog centra, Fojnica se javlja kao glavno trgovačko mjesto u Bosni. Kralj Tomaš u povelji od 1449. godine naređuje da se bosanska trgovina odvija u Splitu, Fojnici i Jajcu i za to izdaje 6 000 dukata u srebru iz kraljeve komore u Fojnici. Kada uzmemo u obzir da je komora bila najviša finansijska ustanova srednjovjekovne države, onda možemo zaključiti da Fojnica zauzima jedno od ključnih mjesta u historiji srednjovjekovne bosanske države, jer se tamo nalazila kovnica srednjovjekovnih bosanskih vladara.

Izvor: Bosnae.info

Pročitajte i ovo

Nova tragedija na bh. cestama: U stravičnom sudaru poginula majka šestomjesečne bebe

Osoba inicijala M. S. (39) je poginula a šestomjesečna beba S. A. i S. I. …