Da li je potreban drugi krug izbora za izbor predsjenika u BiH?

Na pregovorima o promjeni Izbornog zakona ne pregovara se o dva pitanja koja su ne tako davno bila aktuelna – uvođenju drugog kruga u izboru članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i potpuno ograničavanje njihovih mandata.

U većini evropskih država u kojima se predsjednik neposredno bira ili kojeg biraju građani postoje dva izborna kruga. Između ostalog, to je slučaj u Hrvatskoj i Srbiji. Predsjednik se bira u drugom krugu ako niti jedan od kandidata ne dobije podršku više od 50 posto onih koji su glasali u prvom krugu. U drugi krug ulaze prva dva kandidata s najvećim brojem glasova.

Podržan natpolovičnom većinom predsjednik ima snažan legitimitet, znatno više utemeljen nego onaj koji se bira u jednom krugu – biva izabran onaj koji je dobio najveći broj glasova u odnosu na druge kandidate.

Prilikom izbora članova Predsjedništva primjenjuje se izborni sistem koji se na engleskom zove First past the poste ili Winner takes all. Podrazumijeva da je pobjednik onaj koji je dobio relativno najveći broj glasova.

Pojedini političari su pozivali na uvođenje drugog izbornog kruga smatrajući da će izabrani kandidat biti pravednije izabran te da će time imati veći legitimitet. No, koliko je poznato, ovo pitanje nije tema pregovora o izmjenama Izbornog zakona.

Ograničavanje mandata članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine je također pitanje oko kojeg se ne pregovara. Jedna osoba u većini država može biti predsjednik u dva mandata. Nakon dva mandata ne može se kandidovati za predsjednika.

Time je institucionalno ograničena politička moć pojedinca te je primoran da učinkovitije radi ako želi da ima dobre rezultate rada. Kako funkcioniše ovaj sistem najočiglednije je u predsjedničkim sistemima. Primjer su Sjedinjene Američke Države.

Bosna i Hercegovina nije predsjednički sistem – ovlasti članova Predsjedništva nisu poput ovlasti predsjednika SAD-a, Francuske ili Turske. No, zagovornici argumentiraju u prilog ograničenju tvrdnjom da će se time ograničiti politička moć pojedinca.

Članovi Predsjedništva se ne mogu kandidovati za ovu instituciju nakon dva uzastopna mandata, ali to mogu učiniti na izborima koji slijede poslije pauziranja jednog ciklusa.

Protivnici ograničavanja smatraju da to i nije demokratski, tj. da građani trebaju ocijeniti koliko dugo neko može biti predsjednik.