Može li se uvođenjem “plavog dizela” spasiti poljoprivreda u Bosni i Hercegovini

Enormna poskupljenja repromaterijala, nafte, sjemena i đubriva koji su neophodni za sjetvu, ove godine poljoprivredne radove će izvjesno upoloviti, a prinosi bi mogli biti znatno lošijeg kvaliteta. Kako bi se katastrofalno stanje u najavi spriječilo, poljoprivrednici u našoj zemlji se zalažu za uvođenje takozvanog plavog dizela.

Riječ je o dokazanoj mjeri kojom se stimuliše razvoj poljoprivrede, jer je plavi dizel oslobođen svih akciza i carina. Njega bi, kao takvog, registrovani poljoprivrednici točili u svoje mašine na klasičnim benzinskim pumpama.

“Mi imamo jasan i glasan stav na nivou svih udruženja poljoprivrednika u BiH da plavi dizel mora biti uveden, jer će se bez njega proizvodnja upoloviti, a manjak hrane neće se moći nadomjestiti. Imamo situaciju da je država na osnovu poskupljenja mineralnog đubriva za proljetnu i jesenju sjetvu dobila okvirno 300 posto poreza više, a on se nije odrazio na poboljšanje uslova rada poljoprivrednika”, kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Loša atmosfera

Drastičan skok cijena poljoprivrednog repromaterijala posebno je izražen u prvim mjesecima ove godine. Prema Bakajlićevim riječima, mineralno đubrivo Kan u martu prošle godine koštalo je 50 KM po mjeri od 100 kilograma, a sadašnja cijena je 210 maraka.

“Atmosfera među poljoprivrednicima je izuzetno loša jer će morati reducirati proljetnu sjetvu. Oni nemaju novca da plate provedbu svih agro-tehničkih mjera. Prošle godine smo imali proizvodnju od sedam do deset tona pšenice po hektaru, a ove će ona iznositi od tri do pet hektara”, naglašava Bakajlić.

Olakšice poljoprivredi našle su se kao tema prolosedmičnog sastanka entitetskih premijera sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH.

O plavom dizelu se nije govorilo, međutim, navedeno je moguće uvođenje mjera koje će se odnositi na snižavanje cijena energenata, kako bi se smanjio pritisak na poljoprivredu.

Federalna vlada kao jednu od mjera je predložila dodjelu 50 litara goriva po jednom hektaru obrađene površine. Međutim, stručnjaci iz oblasti agronomije navode da je ta mjera socijalnog karaktera, izrazivši zabrinutost u načinu raspodjele.

“Još uvijek je nepoznanica kako i na koji način će poljoprivrednici doći do tih 50 litara goriva za obradu zemljišta. Pitanje je šta ćemo s onima koji imaju manje od hektar površine, jer je poznato da je kod nas zastupljena i usitnjena proizvodnja. Ovo nije sistemsko rješenje, a jedino kao takvo je plavi dizel”, kaže nam agronom i sekretar poljoprivrednih udruženja u Privrednoj komori Tuzlanskog kantona Suad Selimović.

Vlast predlaže nove mjere, a nije ispunila ni staru obavezu

Prema njegovim riječima, zbog neusvajanja budžeta, poljoprivrednici iz Federacije BiH još uvijek nisu dobili podsticaje za četvrti kvartal prošle godine, što je dodatno otežalo stanje u kojem se oni nalaze.

“Da su taj novac dobili na vrijeme mogli su kupiti repromaterijale po duplo nižim cijenama, nego što je to sada. Svako kašnjenje u isplatama poljoprivrednike košta jer oni nemaju vremena za čekanje i to je vidljivo i u ovom periodu”, naglašava Selimović.

Zaštita domaće proizvodnje kao priča za koju se zalažu poljoprivrednici i dalje se nalazi na prvom mjestu. Međutim, prema stavu proizvođača, mnoge će koštati to što je država godinama od poljoprivrede pravila neprofitnu djelatnost.

“Naprimjer, uvoznički lobi na naše tržište je plasirao izuzetno veliku količnu mesa, a trgovački lanci ih prodaju po prilično niskoj cijeni. Država je naše poljoprivrednike stavila na mizerno mjesto i nas se ništa ne pita. Problem je i taj što se na mjestima onih koji odlučuju o unapređenju poljoprivrede nalaze osobe koje nemaju nikakvo znanje o tome. Mi želimo raditi, ne bojimo se posla, ali do promjena mora doći”, zaključuje Bakajlić.