Dodik ne odustaje, nastavlja izdvajati milione maraka za lobiranje u inostranstvu

Najviše novca, 880.000 KM, dodijeljeno je Predstavništvu RS u Rusiji, koje ima dvije kancelarije – u Moskvi i Sankt Peterburgu.

Vlada Republike Srpske izdvojila je 4,7 miliona konvertibilnih maraka za finansiranje rada osam predstavništava ovog bh. entiteta u inostranstvu za 2022. godinu, koja suštinski ne rade ništa u korist građana.

Najviše novca, 880.000 KM, dodijeljeno je Predstavništvu RS u Rusiji, koje ima dvije kancelarije – u Moskvi i Sankt Peterburgu. Predstavništvo RS u Srbiji dobilo je 800.000 KM, za ono u Belgiji je rezervisano 740.000, dok je za Predstavništvo RS u Austriji izdvojeno 700.000 KM. Predstavništvo RS u Vašingtonu dobiće 570.000 KM, ono u Štutgartu 430.000 KM, dok je za Predstavništvo u Grčkoj izdvojeno 330.000 KM. Najmanji iznos ove godine dobiće Predstavništvo u Izraelu, kome će na račune biti uplaćeno 250.000 KM, piše Žurnal.

Ovu odluku Vlada RS je donijela na sjednici 27. januara, a u Službenom glasniku je objavljena isti dan. Na istoj sjednici Vlada RS je donijela odluku o određivanju iznosa najnižih penzija. Prema toj odluci, najniža od najnižih penzija iznosi 220,50 KM. Prosta računica kaže da bi Vlada RS, od iznosa koja je izdvojila za osam predstavništava u svijetu, a od kojih gradjani ovog bh. entiteta nemaju nikakve vajde, mogla da isplati 21.315 hilada najnižih penzija. Dok najveći dio penzionera u Republici Srpskoj živi na ivici bijede, Vlada godinama izdvaja milione maraka za predstavništva RS, koja suštinski ne rade ništa u korist građana.

Zvanično, Predstavništva RS u svijetu imaju za cilj promociju tog bh. entiteta u inostranstvu, dovođenje stranih investitora, kao i uspostavljanje naučno-tehničke i kulturne saradnje. Ekspanzija otvaranja ovih predstavništava krenula je 2006. godine, tokom drugog premijerskog mandata Milorada Dodika. Operativac je bila tadašnja ministarka za evropske integracije i regionalnu saradnju Željka Cvijanović, sadašnja predsjednica RS. Ispostavilo se da je učinak otvorenih predstavništava RS u svijetu minoran, skoro nikakav, bar kada je pogledu ispunjavanje njihovih zvaničnih zadataka. Osim što sporadično privrednicima omogućavaju da učestvuju na pojedinim sajmovima, te organizovanja kojekakvih kulturnih manifestacija i predizbornih političkih skupova za vladajuće stranke, njihov korisni učinak je čista nula. Zapravo, stvarna misija tih predstavništava i ljudi u njima je lobiranje za aktuelnu vlast. Za taj posao veoma su dobro plaćeni. Prema ranijim informacijama, mjesečna plata šefova tih predstavništava iznosi oko tri hiljade evra.

Predstavništvo RS u Beogradu je osnovano još 2002. godine i na njegovom čelu od tada je Mlađen Cicović. Osim njega, u tom predstavništvu je još deset zaposlenih, a samo njima je znano na osnovu čega zarađuju platu. Koliko su uspješni u dovođenju firmi u Republiku Srpsku najbolje govori podatak da je većina firmi iz Srbije, koja je svojevremeno otvorila svoja predstavništva u RS, kasnije ista prebacila u Federaciju BiH zbog nižih nameta koje moraju da plaćaju. Priznao je to i sam Milorad Dodik, koji je u avgustu prošle godine izjavio da je Srbija najveći ekonomski partner ovog entiteta, da se 98 odsto robe prodaje u RS, uprkos tome što su „mnoge firme iz Srbije formirale svoja sjedišta u Sarajevu, iako u FBiH niko neće da kupuje proizvode iz Srbije“.

„To ističem, zato što je nama važno, jer sjedište firme determiniše plaćanje poreza. Na neki čudan način firme iz Srbije poboljšavaju finansijsku situaciju u FBiH, a nas degardiraju u tome. Ali, to opet nama ne smeta da kupujemo robu iz Srbije“, lamentirao je tada Dodik.

Najvažnije je ono u Rusiji, gdje su dvije kancelarije, u Moskvi i Sankt Peterburgu, i ono raspolaže sa najviše novca. Predstavništvom RS u Rusiji od njegovog osnivanja 2010. godine suvereno rukovodi Duško Perović. On je, preko svoje supruge, poznate bivše ruske novinarke, ostvario brojne veze sa visokim ruskim zvaničnicima. Primaran Perovićev zadatak je da sređuje Dodikove susrete sa ruskim zvaničnicima, prvenstveno sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Nakon Perovića, najpoznatije ime medju šefovima predstavništava RS u inostranstvu je Obrad Kesić. On je jedan od najgorljivijih apologeta Milorada Dodika, mada se ispostavilo da je tek njegov „drveni advokat“, jer je njegovo lobiranje za Dodika u SAD-u imalo nikakav učinak, pošto je američka administracija lideru SNSD-a uvela dvostruke sankcije. Kesić, navodni politički analitičar, čiji je primarni cilj odbrana lika i djela Milorada Dodika, dokazao se i kao veliki lažov. Kesić je početkom 2016. godine najavio dolazak američkih investitora u RS, kao i osnivanje američkog centra u Banjaluci i otvaranje, za početak, 100 radnih mjesta.

„Dolazak američkih investitora u Srpsku će pomoći da američka vlada počne više da uvažava i argumente koji dolaze iz Banjaluke“, rekao je tada Kesić.

Američki investitori nikada nisu stigli u RS, ali jesu dvostruke sankcije za Milorada Dodika, prvo zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma, a potom i zbog umješanosti u korupciju.

Predstavništvo RS u Briselu, osnovano 2008. godine, drugo je po količini dobijenog novca od entitetske Vlade. Osnovano je 2008. godine, uz obrazloženje da bi RS u sjedištu EU „mogla lakše da dolazi do važnih informacija“. Na njegovom čelu je 14 godina Mario Đuragić. Efekte svog rada pojasnio je u jednoj od svojih izjava, datoj početkom 2020. godine: “Odnos evropskih institucija prema Republici Srpskoj počiva na principu toplo-hladno. Nekad otvaraju vrata i dozvoljavaju da se iznesu stavovi, razgovara i da vas čuju, međutim, to nikad nije značilo da, u isto vrijeme, hoće da vas uvaže”. „Fantastičan“ uspjeh, koji će građani RS ove godine platiti 740.000 KM.

Predstavništvo RS u Grčkoj zastupa Jelena Jovanović Athanasiou, a ono u Beču Mladen Filipović. Na čelu Predstavništva RS u Njemačkoj, sa sjedištem u Štutgartu, od njegovog osnivanja 2009. godine nalazi se Mićo Ćetković. Ćetković je, kako su ranije pisali mediji, od 1992. godine bio lični izaslanik Radovana Karadžića za zapadnu Evropu, zadužen za skupljanje ratnog poreza od srpskih iseljenika u Njemačkoj, mada nikada zvanično nije objavljeno koliko je zaista novca skupio, a koliko ga je predao institucijama RS. Posle pada SDS-a, Ćetković mijenja politički dres i priključuje se SNSD-u, sa čijim liderom Miloradom Dodikom je prijatelj još iz ratnih vremena. Prema izvorima Žurnala, kako ranije, tako i sada, Ćetković lobira po Njemačkoj za aktuelnu vlast, pokušavajući da ciljne grupe podmiti sitnim pokonima.

Posebna priča je Predstavništvo RS u Izraelu, sa sjedištem u Jerusalimu. Prije četiri godine opozicija iz RS je tvrdila da to predstavništvo uopšte ne postoji, jer na adresi tog predsedništva, koja je objavljena na sajtu Vlade RS, nije bilo ničega što asocira na Predstavništvo i Republiku Srpsku.

Tadašnji šef Predsjedništva Ari Livne (preminuo 2020. godine) i ministar za evropske integracije i regionalnu saradnju Zlatan Klokić tvrdili su da je Predstavništvo postoji, ali da je samo preregistrovano u komercijalno preduzeće.

Na sajtu Vlade RS sada stoji da je šef Predstavništva u Izraelu Eyal Goren, a na zvaničnoj web stranici tog predstavništva, osim brojeva telefona na koji se može kontaktirati Goren i drugi član „tima“ Hanan Yonah, nema adrese Predstavništva.

Preuzeto sa Fokus.ba