Ukupno 158 beba prošle godine na svijet su donijele maloljetnice, a najmlađa majka, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imala je samo 13 godina.
Najviše beba, njih 105, kada je riječ o maloljetničkim trudnoćama, lani su rodile sedamnaestogodišnjakinje, dok su šesnaestogodišnjakinje rodile 36 živorođene djece.
Specijalistkinja ginekologije i akušerstva Vesna Ćurić iz klinike Medico-S Banja Luka kaže da su maloljetničke trudnoće rizične budući da se nije završilo fizičko, ali ni psihičko sazrijevanje buduće majke, pišu Nezavisne novine.
- Kod maloljetničkih trudnoća povećan je rizik od spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja te zaostatka rasta i razvoja ploda. Takođe, maloljetne trudnice često ne obavljaju redovne kontrole budući da se takve trudnoće u nemalom broju slučajeva kriju od okoline. U tom periodu su česte i polno prenosive bolesti. Ovakve infekcije u trudnoće nose povećan rizik pobačaja i prijevremenog porođaja – kaže Ćurić.
Ona ističe da kod maloljetnica još nije završen rast i razvoj organizma tako da ni materica ne dostiže punu zrelost, što povećava osjetljivost prema infekcijama, a povećana je i opterećenost krvotoka, što dovodi do razvoja gestoza, povišenog krvnog pritiska i naposljetku stanja opasnog i po majku i po dijete.
Korijen problema maloljetničkih trudnoća, prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, potiče iz porodice.
- To su najčešće djeca iz porodica gde je briga o njima veoma slaba i gdje je u tom najosjetljivijem tinejdžerskom odrastanju potrebna zaista velika vještina da se djeca usmjere na pravi put. Potrebno je da se s njima razgovara, da se analizira, da se stekne njihovo povjerenje. Pretpostavljam da to danas mnoge porodice ispuštaju iz vida zbog trke da prežive i da nešto zarade, pa ne vode brigu o djeci – kaže Šijaković.
Šijaković dodaje da i medijski sadržaj može biti jedan od podsticaja na maloljetničku trudnoću, ali ponavlja da je porodica ta koja mora usmjeravati djecu šta da gledaju.
- Dostupnost različitih sadržaja na internetu, a naročito pornografskog, može da bude isto jedan od podsticaja da djeca u tom ozbiljnom tinejdžerskom dobu budu izložena tome i da to ne znaju da razumiju – ističe Šijaković.
Psiholog Aleksandar Milić objašnjava da maloljetnici prilikom ulaska u odnose nemaju punu zrelost, niti polnu niti tjelesnu, te da tako stupaju u nešto što im je nejasno, a zatim se suoče sa posljedicama trudnoće.
- Trudnoća je svakako promjena stanja i psihičkog, i tjelesnog, i biološkog. Pošto je u pitanju mlađi uzrast, koji je još u razvoju, postoje značajne posljedice po cjelokupni razvoj, a mogu biti emocionalne, socijalne, intelektualne i, naravno, biološke – kaže Milić.
U takvim situacijama, prema riječima psihologa, bez pomoći i razumijevanja drugih, ove osobe će se suočiti sa ogromnim životnim teškoćama.
- U takvim situacijama potrebna je podrška i roditeljima i okolini, kao i da se isključi bilo kakvo ignorisanje, odbacivanje ili stigmatizacija trudnice – navodi Milić.