Skoro polovina odraslog stanovništva konzumira duhan: Svako šesto dijete u BiH stalni je pušač

Pušenje cigareta iznimno je štetno za zdravlje.

Tu činjenicu iz dana u dan ponavljaju doktori, međutim, prema statistici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, građani BiH ne shvataju zaozbiljno opasnost duhanskog dima.

Kada je u pitanju konzumiranje duhana u FBiH, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, gotovo polovinu odraslog stanovništva (44,1 posto) čine pušači, od čega je 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena. Više od polovine stanovništva (54,1 posto) svakodnevno je izloženo duhanskom dimu drugih pušača u svojoj kući, 44,4 posto na radnom mjestu, a 52,7 posto na javnom mjestu.

Posebno zabrinjava činjenica da je svako šesto dijete u dobi od 13 do 15 godina u BiH stalni pušač.

Prof. dr. Zehra Dizdarević, specijalista pulmolog i alergolog, za „Avaz“ je kazala da je ovo veliki zdravstveni problem za BiH.

– Osim što je zdravstveni, ovo je i socijalni problem. Posebno se ističe u zemljama trećeg svijeta ili u tranziciji. Niska zaposlenost utječe na povećanje broja pušača, jer ljudi imaju više slobodnog vremena za pušenje cigareta – istakla je Dizdarević.

Dodala je da se od 50-ih godina prošlog stoljeća drastično povećava broj žena pušača.

Do 50-ih praktično nije bilo žena koje su obolijevale od raka pluća. Zdravstveni radnici su veoma zabrinuti. Pušenje cigareta izaziva brojna hronična oboljenja. Tu su i karcinomi, a najčešći je karcinom bronha. Pušenje ne dovodi do tumora na dišnim putevima, već i na bešici, dojci, grlu, glasnicama. Radi se o multiorganskom oboljenju – pojasnila je Dizdarević.

Prema njenim riječima, djeca od 6 pa do 13 godina starosti su postali „veliki pušači“.

Međutim, još više zabrinjava upotreba nargile, jer niko ne zna šta se nalazi u tim smjesama za pušenje.

– Pitanje je šta udišu naša djeca, a nargilu najviše konzumiraju djeca koja završavaju osnovnu školu i srednjoškolci. Veliki odmori u školama se koriste da bi otišli na nargilu – naglasila je Dizdarević.

Dodala je da poseban problem predstavlja činjenica da brojni zdravstveni radnici, također, konzumiraju cigarete.

– Trebalo bi zabraniti zdravstvenim radnicima da puše, a posebno da to rade na poslu – zaključila je Dizdarević.

Nikotin, između ostalog, izaziva:

– Upale perifernih živaca i trajan grč na arterijama očne mrežnice.

– Demineralizaciju kostiju.

– Spolnu nemoć i neplodnost.

– Rak bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače ili vrata maternice.

– Učestaliji bronhitis, upalu pluća, astmu, kao i akutnu i hroničnu upalu srednjeg uha.