Sve više saobraćajnih nesreća u BiH: Živote gube zbog alkohola i mobitela na lošim cestama

Na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine samo u posljednja tri mjeseca ove godine dogodile su se 5.432 saobraćajne nesreće, što je u odnosu na isti period lani za 280 više. U tim nesrećama smrtno su stradale 42 osobe, dok je lakše i teže povrijeđeno 2.025 ljudi, što je više za blizu 500 povrijeđenih u istom periodu 2020.

Juli kao najcrnji mjesec

Tuzlanski kanton trenutno je drugi po crnoj statistici u Federaciji BiH, a nadležni iz te regije naše zemlje za Klix.ba kažu da je znatno povećanje saobraćajnih nesreća zabilježeno u julu ove godine. Između ostalog, kao razlog je navedeno veće prisustvo automobila usljed sezone godišnjih odmora te dolaska bh. građana koji žive izvan naše zemlje.

“U mjesecu julu evidentirano je 270 saobraćajnih nesreća u Tuzlanskom kantonu, a u posmatranom periodu smrtno je stradalo sedam osoba, što je više za dvoje preminulih u odnosu na isti period 2020. godine. U tim saobraćajnim nesrećama 18 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je lakše povrijeđeno 124”, kaže za Klix.ba glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK Amra Kapidžić.

Kada je riječ o smrtno stradalim osobama, prema kategoriji učesnika u saobraćaju, radilo se o tri vozača, tri saputnika i jednom pješaku. Prema kategoriji puta, najveći broj nesreća u posmatranom periodu evidentiran je na magistralnim putevima i to 86 nesreća, zatim na ulicama u naselju 74, dok je preostali broj zabilježen na lokalnim putevima.

“Prema podacima za period od januara do kraja jula ove godine, u Tuzlanskom kantonu evidentirane su ukupno 1.653 saobraćajne nesreće, u kojima su smrtno stradale 23 osobe. Teške tjelesne povrede zadobile su 104 osobe, dok je njih 879 lakše povrijeđeno”, navodi Kapidžić.

Od maja do kraja jula na području Federacije BiH čak 1.200 saobraćajnih nesreća izazvano je zbog upravljanja motornim vozilom neprilagođenom brzinom, dok je njih 208 nastalo posljedično sjedanju za volan pod dejstvom alkohola.

Također, na nastanak saobraćajnih nesreća, prema riječima Kapidžić, u znatnoj mjeri utječu i brojni drugi faktori, poput putne infrastrukture, gustine saobraćaja te tehničke ispravnosti vozila.

“Analizirajući uzroke saobraćajnih nesreća, može se uočiti da je uzročnik većine vozač, odnosno učesnici u saobraćaju, tačnije nepoštivanje Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH. Uzroci su neprilagođena brzina, utjecaj alkohola, korištenje mobitela u vožnji, ali i nepropisna vožnja unazad, nedržanje odstojanja, nepropisno skretanje, nepropisno uključivanje u saobraćaj te nepropisno mimoilaženje ili preticanje”, nabraja Kapidžić.

BiH na vrhu evropske ljestvice po stopi smrtnosti u saobraćaju

Prema statističkim podacima, u BiH se prošle godine dogodilo skoro 30 hiljada saobraćajnih nesreća, u kojima su smrtno stradale 244 osobe. Ovakva crna statistika našu zemlju dovela je na sami vrh evropske ljestvice po stopi smrtnosti u saobraćaju, a koja je prošle godine iznosila 69 poginulih na milion stanovnika, za razliku od Evropske unije, gdje je 51 osoba smrtno stradala na spomenuti broj stanovnika.

Iz tuzlanske policije kažu da čine sve što je u njihovim ovlastima kako bi se crni trend zaustavio, kontinuiranim provođenjem pojačane planske aktivnosti uz opću kontrolu svih učesnika u saobraćaju.

“Akcenat aktivnosti je usmjeren na kontrolu, utvrđivanje i sankcionisanje društveno-opasnih prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja. Uprava policije MUP-a TK će i u narednom periodu nastaviti poduzimati planske aktivnosti usmjerene na podizanje stepena opće sigurnosti svih građana Tuzlanskog kantona”, naglasila je Kapidžić.

Kada je riječ o kaznenoj politici, vrijedi kazati da shodno Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, vozač koji prekorači brzinu automobila za 10 do 20 kilometara na sat u odnosu na dozvoljenu plaća kaznu od 50 KM, od 20 do 30 kilometara na sat ona je 100 KM, od 30 kilometara na sat i više je 400 KM, uz dva kaznena boda i oduzimanje vozačke dozvole na dva mjeseca.

Kazna za nevezivanje pojasa iznosi 100 KM, a ukoliko vam policajac uoči upotrebu mobitela koja nije prilagođena za vrijeme vožnje, tada vam se izriče kazna od 100 KM uz jedan kazneni bod.

Vožnja pod utjecajem alkohola također je kažnjiva, pa kaznom u iznosu od 50 KM do 250 KM kaznit će se vozač koji upravlja vozilom u cestovnom saobraćaju kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi viša od 0,3 do 0,8 promila alkohola. Osim novčane kazne, vozaču se određuje i jedan ili dva kaznena boda.

Sa iznosom od 100 do 300 KM kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja vozilom sa količinom alkohola u krvi višom od 0,8 do 1,5 promila. Osim novčane kazne, vozaču se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog do četiri mjeseca i određuju se dva kaznena boda.

Kaznom u iznosu od 400 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja vozilom kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi viša od 1,5 promila.