Riječ je o zajedničkom projektu Srbije i RS-a vrijednosti 220 miliona eura o kojem se govori unazad nekoliko godina.

Pri tome, Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine nikada nije ni upućen zahtjev iako je morao biti.

Jedina reakcija stigla je od 24 zastupnika bh. Parlamenta koji su se u decembru prošle godine obratili Ustavnom sudu BiH zbog kršenja suvereniteta Bosne i Hercegovine. Odluka Ustavnog suda se čeka, pa ipak to ne sprečava RS da nastavi sa projektom mimo države Bosne i Hercegovine.

Mlađen Mandić, pravobranilac BiH, kazao nam je da je od početka problem to što se RS trebao obratiti Pravobranilaštvu BiH, ali se ovoj instituciji nije niko obratio.

– A mi ne radimo po službenoj dužnosti nego po zahtjevu. Pravobranilaštvo BiH je ovo moglo riješiti bez problema, kao zastupnik Bosne i Hercegovine. Sada čekamo odluku Ustavnog suda BiH – rekao je Mandić.

Dodao je da su, ako se strogo tumači zakon, rijeke opće dobro i u vlasništvu su države.

On je stava i da se možda namjerno izbjegavalo Pravobranilaštvo BiH i da je vjerovatno u pitanju sve bilo više politički nego pravno.

– Ali nakon odluke Ustavnog suda BiH nas moraju uključiti – istakao je Mandić.

Ranije je iz Pravobranilaštva BiH navedeno da državna imovina ne može biti predmetom prijenosa prava i postupka s obzirom na odredbe Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji je svojom Odlukom nametnuo visoki predstavnik u BiH. Isto tako, dodali su, u sve eventualne postupke koji za predmet imaju državnu imovinu, a pogotovo kada se radi o pitanjima međunarodnog karaktera i državne granice, morale bi biti uključene nadležne institucije BiH, što ovdje nije bio slučaj, te se stoga radi o postupanju koje je u suprotnosti sa važećim propisima i odlukama Ustavnog suda BiH.Dakle, čeka se Ustavni sud BiH, a još nije poznato kada će razmatrati apelaciju 24 državna zastupnika. U januaru ove godine iz ovog suda je rečeno da je zahtjev zastupnika uzet u prioritetno pripremanje.

Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, kazao nam je da plenarne sjednice Ustavnog suda zakazuje predsjednik i on određuje dnevni red.

Napomenuo je da postoji problem sa “tehničkom stranom” zakazivanja sjednica s obzirom na to da na sjednici učestvuju tri međunarodna suca, te još nema uvjeta za njihov dolazak u BiH. Podsjetio je da je zbog pandemije koronavirusa poremećen godišnji plan održavanja sjednica.

Adil Osmanović, šef Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i jedan od 24 zastupnika koji su uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH, komentirao je današnje polaganje kamena temeljca za HE Buk Bijela.

– Ovo je eklatantan primjer kršenja Ustava BiH jer pogledajte raniju presudu Ustavnog suda BiH koji je potvrdio da riječne vode i riječna korita predstavljaju javno dobro koje čini dio državne imovine. Dakle, imamo već odluke Ustavnog suda BiH u tom pravcu. Prema Ustavu BiH, samo je Ustavni sud BiH mjerodavan da donese odluku kada je u pitanju nesporazum između države BiH i entiteta – istakao je Osmanović.

Podsjetio je da su prije apelacije uputili dopis premijeru RS-a Radovanu Viškoviću od kojeg su tražili da poništi tri rješenja o dodjeli koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrane.

Osmanović je ukazao da će iskoristiti ustavne i zakonske mogućnosti, odnosno Ustavni sud BiH i Pravobranilaštvo, kako bi se zaustavio proces izgradnje hidroelektrane, ali da će, ukoliko ne bude zadovoljavajućeg odgovora, zaštitu tražiti na međunarodnim institucijama.

– Ali gledajući presudu Ustavnog suda BiH kada su u pitanju riječne vode i rijačna korita, nadam se pozitivnom ishodu i da će se zabraniti ta gradnja – dodao je Osmanović.

Podsjetimo, planirana je serija od tri hidroelektrane na gornjoj Drini: HE Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci, zbog čega je osnovano zajedničko preduzeće “Gornja Drina” u vlasništvu Elektroprivrede RS-a (49 posto) i Elektroprivrede Srbije (51 posto).