Uvoznik otpada prijeti da će tužiti BiH ako mu propadne posao od 2,2 miliona eura

Firma “Krom reciklaža” iz Drvara koja je uvezla otpad iz Italije što je izazvalo i proteste lokalnog stanovništva, uskoro će materijal prebaciti u halu za koju imaju dozvolu kako bi nastavili s radom.

U suprotnom iz firme kažu da će tužiti državu BiH jer su, ističu, otpad uvezli legalno.

“Nama je ugrožen posao vrijedan 2,2 miliona eura”, kazao je Rodoljub Dinić, suvlasnik firme “Krom reciklaža” Drvar.

Tako bi se, faktički, moglo desiti da ceh za aferu s italijanskim otpadom u Krajini nakon svega plate poreski obveznici odnosno građani Bosne i Hecegovine.

Dinić tvrdi da on i njegovi partneri nisu došli u BiH da se “sude s državom” nego da posluju, ali da strahuju da neće imati izbora i da će im poslovanje biti onemogućeno zbog, kako je naveo, “političke ujudurme”, piše Srpskainfo.

Na tapetu Nikola Šprić i Dušica Runić

Za tu “ujdurmu” proziva načelnicu Drvara Dušicu Runić i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Nikolu Špirića, najavljujući da će i njih tužiti.

“Načelnica Drvara je protestovala zajedno s narodom i tvrdila da ne zna ništa o našoj firmi, iako smo se s njom sastajali i u Srbiji i u zgradi Općine Drvar i dogovarali poslove. Špirić nas je javno prozivao da, navodno, u dosluhu s vlastima u Sarajevu trujemo srpski narod u BiH, što je notorna glupost, između ostalog i zato što smo nas trojica suvlasnika “Krom reciklaže” ozbiljni poslovni ljudi i, na kraju krajeva, Srbi iz Srbije”, kaže Dinić.

Priznaje da je njegova firma uvezla oko 400 tona otpada iz Italije u BiH, ali da je to učinjeno legalno i da taj otpad, što je potvrdila i federalna inspekcija, nije opasan ni po ljude ni po okolinu.

“Jedini prekršaj koji smo učinili jeste taj što smo otpad privremeno uskladištili na lokacije koje nisu za to predviđene i mi smo spremni da za taj prekšaj odgovaramo u skladu sa zakonom”, tvrdi Dinić.

Podsjetimo, otpad iz Italije, za koji se čak sumnjalo da potiče iz Covid bolnica, uvezen je početkom jula i odložen na nekoliko lokacija u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Bihaću i Busovači, uglavnom u napuštenim fabrikama. Kada se narod pobunio i blokirao magistralni put, uvoz je obustavljen.

Ispostavilo se da “Krom reciklaža” d.o.o. Drvar faktički nema pogon za reciklažu u naselju Pasjak iznad Drvara, za koji je dobila dozvolu od federalnih vlasti. Dinić, međutim, tvrdi da pogon nije otvoren zato što je ih je prevarila osoba koja je njegovoj firmi izdala halu.

“Vlasništvo nad tom halom je sporno, mada se iz dokumentacije to nije moglo vidjeti. Sada smo stupili u kontakt s pravim vlasnikom i nadam se da ćemo uskoro otpad prebaciti na Pasjak”, rekao je Dinić.

Mašine za reciklažu

Tvrdi da njegova firma ima mašine za reciklažu i da se one nalaze u Zadru, ali da “zbog situacije s koronavirusom” nisu uspjeli da ih uvezu u BiH.

“Uostalom, za ovaj neopasni tekstilni otpad te nam mašine nisu ni potrebne. Takav otpad može poslužiti kao gorivo u cementarama i toplanama”, objašnjava Dinić.

Kako je za Srpskainfo potvrđeno iz Ministarstva za ekologiju Federacije BiH, federalna inspekcija je 24. jula naredila “Krom reciklaži” da u roku od 30 dana sporni otpad zbrine na propisan način ili da ga vrati pošiljaocu u Italiju.

Dinić tvrdi da će otpad zbrinuti, te da će nastaviti sa već ugovorenim poslovima.

Pitanje je, međutim, kako će sve to završiti, jer “Krom reciklaža” ne može nastaviti s uvozom otpada, pošto je još 7. jula Federalno ministarstvo ekologije ukinulo dozvolu za uvoz neopasnog otpada, ranije izdatu ovoj firmi.

“Neprijateljsko raspoloženje”

Kantonalno tužilaštvo je pokrenulo istragu u vezi sa uvozom otpada iz Italije, a eko aktivisti i u Drvaru i u Sarajevu sumnjaju da će sva ova priča biti okončana u korist građana i zaštite prirode. S druge strane, investitori se žale da je “stvoreno neprijateljsko raspoloženje” prema njima, što je na neki način potvrđeno i iz Federalnog ministarstva ekologije.

“Vlasnici firme su na sastanku koji smo s njima održali u Sarajevu rekli da žele riješiti problem, ali da im je to trenutno onemogućeno od strane lokalne zajednice, te da je prekinuta sva komunikacija između lokalnih vlasti i njih kao investitora, koja je u početku osnivanja i pokretanja firme postojala”, poručili su iz Ministarstva.