Razgovor sa prof. Almom Bešić: Kurs programiranja i dodatna nastava počinju sljedeće sedmice

Kako je u našem gradu pokrenut projekat „informatičkog opismenjavanja mladih općine Fojnica“ pod nazivom Brain Lab razgovarali smo sa menadžerom projekta Almom Bešić koja je završila master studij matematike i informatike.

• Alma, šta Vas je navelo da pokrenete projekat informatičkog opismenjavanja mladih u Fojnici?

Zahvaljujući oskudnom nastavnom planu, kada su u pitanju informacione tehnologije u nastavi, mladi se iz školskih klupa susreću nespremni sa postojećim potrebama tržišta rada i društva uopšte. Ovaj problem dugoročno ima i veće posljedice jer u nemogućnosti pronalaska adekvatnog zaposlenja bez informatičkog znanja koje je danas jedan od osnovnih uslova za konkurentnost na tržištu rada, mladi rješenje nalaze u napuštanju države i traženjem boljih uslova života u nekim od zemalja Evrope. Upravo ovo su glavni razlozi za realizaciju opisanog projekta informatičkog opismenjavanja mladih kojima bi u sklopu projekta bilo omogućeno da steknu znanja i vještine koje imaju veliki značaj za njihovo aktivno učešće u društvenoj zajednici.

• Učenici u školama imaju nastavni predmet informatika, zar to nije dovoljno?

Poznato nam je kako živimo u tzv. informatičkom dobu te da je eksponencijalni rast primjene računarskih tehnologija prisutan u svim sferama života.

Edukacija u obrazovnim ustanovama u ovom trenutku nije dovoljno inkorporirana u izgradnju svijesti koja je usmjerena ka kreiranju percepcije za sticanje informatičkog znanja. U osnovnim školama učenici imaju informatiku 2 časa sedmično i to samo u šestom i sedmom razredu. U srednjim tehničkim školama kao što je medicinska informatika se uči samo u prvom razredu 2 časa sedmično – mislite li da je u 21. vijeku to dovoljno?

• Šta je to što učenicima može pružiti ovaj projekat, a da im ne može biti pruženo na nastavi?

Zbog neopremljenosti informatičkih kabineta dovoljnim brojem računara za svakog učenika, nedovoljnog broja časova u nastavi ili nemogućnosti nastavnika da se u razredima sa većim brojem učenika za 45 minuta dovoljno posveti svakom od njih – način organizacije rada na ovom projektu omogućio bi i djeci školskog uzrasta da nadograde svoje znanje koje bi im eventualno moglo biti uskraćeno u nastavi. Morate shvatiti da u jednom razredu imamo i po 24 učenika, a u kabinetima samo 10-ak računara.

• Možete li nam reći šta su vaši ciljevi koje namjeravate postići ovim projektom?

Na osnovu prethodno navedenog naši ciljevi su razvoj logike, kognitivnih sposobnosti i kritičkog mišljenja kod mladih, zatim intervencija pri sticanju potrebnih znanja za konkurentnost na tržištu rada kao i obrazovanje budućeg kadra koji će biti osposobljen za rješavanje praktičnih problema iz svakodnevnog života.

• Zašto je u projekat uključena i dodatna nastava iz matematike?

Kada smo u sklopu projekta analizirali tržište rada došli smo do saznanja da su najtraženija zanimanja u BiH zanimanja iz oblasti tehničkih nauka kao što su elektrotehnika ili mašinstvo. Ovaj kadar je tražen u BiH ali je veoma malo onih koji se upisuju na tehničke studije zbog prijemnih ispita na kojima se provjeravaju znanja iz matematike. Naš cilj je da mladima približimo matematiku i samim tim da im pružimo mogućnost da napreduju na osnovu svog znanja i rada u okvirima vlastite države

• Kako je navedeno u projektu, vi imate dogovor o testiranju kandidata sa certificiranim organizacijama za izdavanje certifikata koji su priznati u svim ustanovama BiH, ali i ECDL certifikata koji su priznati u EU?

Da, mi nemamo mogućnost izdavanja certifikata koji su priznati u državnim institucijama prilikom apliciranja na radna mjesta u BiH, ali zato svojim polaznicima možemo ponuditi znanje, a zatim i mogućnost da nakon završenog kursa polažu test pred komisijom agencije koja ima mogućnost za izdavanje tih certifikata.

• Upisni rok je bio prilično kratak, zašto je to tako?

Nažalost, ovo nije jedini projekat na kojem sam angažovana tako da smo malo zakasnili sa medijskim pokrivanjem projekta, ali želim da naglasim kako se upis na dodatnu nastavu iz matematike može vršiti svaki mjesec od 20.og do 30-og u mjesecu za naredni mjesec. Ovo neće biti moguće sa kursevima programiranja i Microsoft office alata jer jedan kurs traje 3 mjeseca što znači da će sljedeći upis biti tek u februaru.

• Kada je poslednji rok za upis kandidata i kolika je uplata za kurseve i nastavu matematike?

Posljednji rok za upis kandidata i uplatu je nažalost sutra, s tim da opet naglasim dodatna nastava iz matematike se može upisivati svaki mjesec kako sam već navela.

• Šta je sa socijalno ugroženim stanovništvom?

Koliko ja znam, udruženje „Atik“ će svaki mjesec donirati upisninu za 4 učenika dodatne nastave za učenike u stanju socijalne potrebe, a partneri projekta „Exit“ iz Kiseljaka će donirati upisninu za 2 učenika iz oblasti programiranja. Evo, i ja ću donirati upisninu za 2 učenika za dodatnu nastavu iz matematike, a kako si ti Harune bolje upućen u situaciju na općini Fojnica, to koji učenici će dobiti plaćene ostavljam tebi kao zadatak.

Ponavljamom, upis na dodatnu nastavu iz matematike se može vršiti svaki mjesec  (od 20. do 30. u mjesecu za naredni mjesec), dok kurs programiranja traje 3 mjeseca i nije moguće formirati novu grupu dok upisana grupa ne završi obuku.