Vijesti iz Fojnice i okoline
Spomenik palim austrougarskim vojnicima srušen pa od ostataka napravljen spomenik palim partizanima
“Kiseljačani kuhaju, Sarajlijama prodaju pogače kiseljačke”, kaže Pjesma o Kiseljaku, koju je napisao Jozo Penava, možda i najbogatiji autor u historiji muzičkog stvaralaštva u BiH.
Penava je rođen 1909. godine u Kiseljaku, u mjestu Palež, a njegova statua odnedavno krasi jedan od trgova u novogradnji Kiseljaka. S radošću su Kiseljačani dočekali spomenik velikom Penavi i okupili se na otkrivanju.
Zatvoreno lječilište
Kiseljak, kako mu i ime kaže, najpoznatiji je po kiseloj, odnosno mineralnoj vodi. Izvor mineralne vode u Parku Josipa Baća jedinstven je slučaj u BiH, gdje nailazimo na sve uzraste. Svi dolaze da se osvježe i da naspu mineralnu vodu, koja svakodnevno teče iz česmi u parku. U rijeci Lepenici, u neposrednoj blizini izvora, urađen je i vodoskok koji simbolizira izvor mineralne vode.
Prekoputa Parka Josipa Baća nalazi se Park generala Josipa Filipovića, gdje se u prelijepom ambijentu igraju mališani. U ovom parku centralno mjesto zauzima replika spomenika palim austrougarskim vojnicima. Originalni spomenik uništen je nakon dolaska komunista na vlast te je od ostataka napravljen spomenik palim partizanima. Prije dvije godine, u parku je, uz podršku Ambasade Austrije, otvorena replika spomenika.
Utjecaj Austro-Ugarske vidljiv je i na zgradama Srednje škole “Ivan Goran Kovačić” te crkve u Lepenici, koje i danas nose prvobitni izgled, koji su dobile za vrijeme vladavine velike imperije.
Današnji Kiseljak relativno je mlado naselje, a prvi razvoj desio se upravo za vrijeme austrougarske vladavine, kada je promoviran u banjsko mjesto. Nekada je, naime, Kiseljak primarno bio poznat po banji, u kojoj se liječilo uz pomoć termomineralne vode. Danas je kapija lječilišta zatvorena zbog nesuglasica između Općine Kiseljak i dioničara nekadašnjeg banjskog kompleksa te svi nestrpljivo čekaju ponovno pokretanje ove grane turizma, koja je i donijela progres Kiseljaku.
Osim po mineralnoj vodi koja se pije u svim dijelovima svijeta, Kiseljak je poznat i po kiseljačkim pogačicama. S kiselom vodom mijese se i kiseljačke pogače, najpoznatiji brend kad je u pitanju gastronomska ponuda Kiseljaka. Ispred pekare “Agić” red je mušterija, koje i po vrućini čekaju na svoju pogačicu, namazanu kajmakom.
Domaći brend
– Kiseljačke pogače mijese se s hladnom kiselom vodom, dodaje se brašno i kvasac. To je jedini brend, osim mineralne vode, u Kiseljaku. Mogu reći da čitava BiH i pola Evrope kupuju pogače. Koliko znam, čak su ih kupovali i nosili na druge kontinente – kaže nam Amir Agić, vlasnik pekare.
Kako kažu u Kiseljaku, pravi Kiseljačani nose pogače kud god idu, na radost i žalost, da pokažu šta oni imaju.
Iako je poznat kao prolazno mjesto, o čemu svjedoče nazivi ulica, kao što su Sarajevska cesta, Zenička cesta, Visočka cesta i Kreševska cesta, a koje vode prema mjestima po kojima su dobile imena,
Kiseljak ipak ima i svoje čari koje privlače brojne prolaznike da zastanu i bar nakratko uživaju u ovoj maloj općini u centru BiH.
“Ahdnama” i knez Radoje
Kiseljak ima bogatu prošlost. Čuvena fojnička “Ahdnama” de facto je kiseljačka, jer je, potpisana od sultana Mehmeda Fatiha, uručena fra Anđelu Zvizdoviću u mjestu Milodraže, koje teritorijalno pripada općini Kiseljak.
U Kiseljaku postoji i veliki broj stećaka, a motiv sa jednog od njih našao se i na grbu Općine. Radi se o stećku kneza Radoje, po čijem se imenu zove trg uz zgradu Općine. Na Trgu kneza Radoje nalazi se i replika stećka kneza Radoje u prirodnoj veličini, a sam trg je poznat kao mjesto susreta i održavanja svih većih manifestacija u Kiseljaku.
Posljednjih godina, Kiseljak se aktivno gradi, a nizom novih saobraćajnica i stambenih naselja centar Kiseljaka dobio je urbaniji i moderniji izgled.
(Kenan Topalović/avaz.ba)
