Jedna od najvećih akumulacija u zemlji – Jablaničko jezero – ponovo je ostala bez vode. Prizori snimljeni između Čelebića i Lisičića početkom novembra 2025. više podsjećaju na pustinjski pejzaž nego na mjesto koje je ljetos vrvjelo splavovima, čamcima i kupačima. Službeni opis stanja je “teška hidrološka situacija”, a u narodu – suša.
Ovo nije prvi put da jezero presuši. Slične situacije zabilježene su 2012. i 2017. godine. Posebno težak bio je period prije osam godina, kada je desetkovan riblji fond – šteta od koje se ekosistem, prema navodima s terena, još nije oporavio.
Hidroelektrana Jablanica izgrađena je kao hidroenergetski objekt, ali ima i zaštitnu funkciju u sistemu obrane od velikih voda. Njome upravlja JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Rad akumulacije odvija se prema važećoj vodnoj dozvoli koja propisuje maksimalno dopuštena granična stanja u jezeru.
Povlačenje vode ogolilo je i posljedice jedne starije transformacije prostora. Izgradnjom HE Jablanica potopljena je plodna dolina Neretve između Konjica i Jablanice, nekada poznata po razvijenoj poljoprivredi. U potopljenom Ostrošcu nalazila se i željeznička postaja za utovar vina – jer je riječ o rijetkom vinorodnom području. Umjetna akumulacija potopila je najplodnije zemljište, a povećana vlaga uništila je i ostatke vinove loze.
Kada jezero presuši, na dnu se mogu vidjeti tragovi nekadašnjeg života i naselja: ostaci putova, temelja i oranica koji podsjećaju na to kako je ova dolina izgledala prije gradnje hidroenergetskog sustava. Ovih dana, međutim, dominira prizor ispucalog tla i mulja – slika koja sažima razmjere suše, ali i složenu ravnotežu između energetskih, ekoloških i lokalnih potreba.
Vijesti iz Fojnice i okoline