Vijesti iz Fojnice i okoline
Nakon više od tri decenije Ahmed-beg Salihbegovića džamija u Bijeljini ponovo otvara svoja vrata. Ovaj vjerski objekat, sagrađen sredinom 19. vijeka, bio je srušen 1993. godine, a danas se vraća kao simbol povratka, zajedništva i suživota u Semberiji.
Na mjestu gdje je 1993. godine srušena Ahmed-beg Salihbegovića džamija, danas ponovo stoji, u svom izvornom obliku. Ovo je treća obnovljena džamija u Bijeljini, a za vjernike i povratnike njen značaj prevazilazi zidove i munaru, ona je svjedočanstvo opstanka.
Nakon tri decenije, Ahmed-begova džamija ponovo stoji u svom izvornom sjaju. Njena obnova svjedoči o povratku, opstanku i važnosti suživota u Bijeljini.
“Ova džamija je potrebna vjernicima u Bijeljini. Ovdje će se okupljati ljudi s najplemenitijim namjerama radi bogobojaznosti, radi svoje sigurnosti, ali i dobra koje se nosi iz džamije i pronosi među sve ljude. To je uloga džamija i svih vjerskih hramova”, poručio je muftija tuzlanski dr. Vahid ef. Fazlović.
“Mislim da je to najvažnija poruka koju iz Bijeljine šaljemo svim ljudima u domovini i izvan nje – da kroz obnovu porušenih džamija i crkava gradimo život u kojem će nove generacije znati cijeniti ono što je opšte dobro za sve ljude”, naglasio je muftija sarajevski prof. dr. Nedžad ef. Grabus.
Džamija je prvobitno izgrađena sredinom 19. vijeka kao vakuf Ahmed-bega Salihbegovića, člana ugledne bijeljinske porodice. Godinama je borba za povratak ovog prostora bila teška i složena. Obnovom ove džamije, vjernici u Bijeljini danas imaju tri funkcionalna džemata, a naredne godine planirano je i otvaranje četvrte džamije u Dašnici.
“Sretni smo što otvaramo treću po redu obnovljenu džamiju u gradu Bijeljini, a sedmu na području Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina. U Medžlisu gdje je sva infrastruktura bila, nažalost, porušena. Mi to, hvala Dragom Bogu, obnavljamo, a obnavljamo i život naših ljudi, naš vjerski život”, istakao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Bijeljini Samir ef. Camić.
Povratak Ahmed-beg džamije ne znači samo vraćanje jednog objekta, to je povratak uspomena, povjerenja i nade u zajednički život u Semberiji.
“Obnova ovog, sedmog po redu simbola duhovnosti ovdje je konačni kamenčić u tom mozaiku obnove”, poručio je Nerin Dizdar, ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH (SDP).
Tri decenije nakon rušenja, Ahmed-begova džamija ponovo okuplja ljude. Obnovljeni hram nije samo povratak jednog objekta, već potvrda da se zajednica može graditi na povjerenju i poštovanju. To je poruka da suživot i mir nisu ideali prošlosti nego putokaz budućnosti u cijeloj Bosni i Hercegovini.
federalna.ba
