Stranke na izbornu kampanju potrošile 10,8 miliona KM

Političke stranke su do 1. oktobra u izbornoj kampanji potrošile otprilike 10,8 miliona KM na bilborde, reklame u medijima, oglase kompanije Meta i predizborne skupove.

Najveće iznose potrošio je SNSD (1,6 miliona KM), slijede SDA (1,3 miliona KM), SDPBiH (milion KM), PDP (713.000 KM) i HDZ (643.000 KM), podaci su koje je predstavio Transparency International u BiH.

Rezultati njihovog monitoringa troškova izborne kampanje pokazuju da je najviše potrošeno na oglašavanje na bilbordima (otprilike 6,2 miliona KM), predizborne skupove (2,6 miliona KM), dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,6 miliona KM. Na online oglase preko Facebooka, Instagrama i Whatsapp-a potrošeno je 254.000 KM do sada.

Najveći broj bilboarda je postavila SDA (520), više novca za medijsko oglašavanje trošile su stranke sa sjedištem u RS-u i zasad tu prednjače SNSD, SDS, Narodni front, Ujedinjena Srpska i PDP, dok je na Meta oglase najviše potrošila Naša stranka.

– Ovi iznosi predstavljaju samo dio troškova, jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u u finišu izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti, poput troškova Google oglasa, za koje ne postoje otvoreni podaci. Ipak već sada može reći da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH za lokalne izbore – naveli su iz TIBiH na press konferenciji i naknadno poslanom saopćenju, čiji monitoring o ovome možete pogledati na ovom linku.

Iz ove nevladine organizacije su se osvrnuli na ono šta su njihovi posmatrači zabilježili u posljednja tri mjeseca.

– Zabilježeno je više od 2.570 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva. Nadležnim institucijama podnesene su 123 prijave, a Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je po prijavama TIBiH do sada izrekla 18 sankcija u ukupnom iznosu od 115.500 KM. Ove kazne se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, po dijelu prijava još nije postupano, dok i dalje nekažnjeno prolaze brojni slučajevi zloupotrebe javnih resursa – saopćili su iz TIBiH.

Navode da su ukazivali na brojne primjere indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih subvencija, kroz koje je u posljednja tri mjeseca podijeljeno otprilike 60 miliona KM sa svih nivoa vlasti.

– Ipak, CIK je zauzeo stav da sva jednokratna davanja pred izbore za koja vlast tvrdi da je planirana budžetom ne predstavljaju zloupotrebu javnih resursa tako da su brojne prijave TI BiH odbačene. U samoj kampanji Vlada Brčko Distrikta izdvaja jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100 KM, dok je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona jednokratno dala po 1.000 KM za 5.700 budžetskih korisnika.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je u samoj kampanji podijelio je 56 ugovora o dodjeli sitne stoke povratnicima u Unsko-sanski kanton, dok je Vlada Zeničko-dobojskog kantona izdvojila jednokratno po 200 KM za preko 8.100 budžetskih korisnika – kritiziraju iz TIBiH.

Navode da je CIK dosad dobio 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do početka zadnje sedmice kampanje izrečeno je sedam sankcija od kojih većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama.

– CIK je donio i spornu odluku po prijavi TIBiH protiv SNSD-a, koju je osporio Sud Bosne i Hercegovoine, a radi se o promociji te stranke na nizu skupova u okolini Banje Luke pod nazivom “Krajiško veče”. U prvobitnoj odluci CIK nije smatrao ništa spornim u tome što se sa govornice na ovim skupovima pozivalo na glasanje za kandidate ove partije, ali je nakon odluke Suda u ponovljenom postupku izrečena sankcija za preuranjenu kampanju. Ono što je posebno sporno jeste da se ne zna zvanično ko plaća ove manifestacije koje se održavaju pred svake izbore i predstavljaju ustaljeni vid kampanje kandidata SNSD-a – ističu iz TIBiH.

Navode i da je u samoj kampanji nastavljena praksa izborne promocije putem infrastrukturnih projekata, a vrijednost započetih i završenih radova uz nekoliko većih projekata u ovom predizbornom periodu iznose 589 miliona KM.

– TIBiH je podnio i nove prijave CIK-u u brojnim slučajevima gdje su ovi radovi predstavljani kao uspjeh stranke, ali su sankcije izricane samo zbog preuranjene kampanje. Jedna od nedavnih prijava odnosi se na kandidata NES-a u Zavidovićima čiji se predizborni plakat nalazio na kamionima koji su asfaltirali lokalne puteve. Načelnik Žepča prije predizbornog skupa otvorio je lokalni put, a na samom događaju bila su brojna obilježja HDZ-a iako Izborni zakon jasno zabranjuje vođenje kampanje na događaju institucija.

Protiv ministra zdravstva Bosansko-podrinjskog kantona koji je i kandidat NIP-a za gradonačelnika Goražda prijava je podnesena zbog promocije usluge besplatnih pregleda sa logom političke partije, dok je CIK-u prijavljen slučaj iz Bolnice “Srbija” u Stanarima gdje su na plutu za prijem pacijenata dijeljeni predizborni materijali Ujedinjene Srpske.

TIBiH je već informisao javnost o prijavama protiv ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića zbog snimka na kojem obećava biračima u Višegradu da će urgirati na konkursu u policijskim agencijama za kandidate iz ove općine “bez obzira na to da li su iz SNSD-a ili DNS-a”. Prijava je podnesena i protiv Milorada Dodika zbog govora na predizbornom skupu u kojem upozorava birače koji ne glasaju za kandidata njegove partije “da će imati smanjene šanse za život ako im zatreba operacija” – ukazali su iz Transparency internationala.

Podsjetili su da su evidentirali 47 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, 79 slučajeva povećanog zapošljavanja pred izbore, 77 primjera omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda, javnog prevoza ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.

– Po prijavama TIBiH sa liste predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika uklonjena je 41  osoba za koju se utvrdilo da je povezana sa političkim partijama, dok je CIK odbio ukloniti više od 160 osoba za koje je TIBiH dostavio dokaze o njihovoj povezanosti sa političkim partijama. Iz svega je evidentno da same tehničke izmjene Izbornog zakona u praksi nisu dale očekivane rezultate kako kod kažnjavanja zloupotrebe javnih resursa tako i kod sprečavanja uspostave stranačke kontrole nad biračkim odborima – stava su iz TIBiH.