Niski vodostaji rijeka i jezera u BiH tema su u nekim od svjetskih medija

Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kaže da je ljeto 2024. godine na Balkanu bilo najtoplije od početka mjerenja prije više od 130 godina. Dugi periodi sa temperaturama iznad 30 stepeni koje nisu padale ispod 20 preko noći su gurnule prosječne temperature na nove maksimume, objasnili su meteorolozi.

“Ljeto inače znači razmjenu toplih dana sa visokim temperaturama, a zatim pauzu nakon pet do šest dana sa kišom i grmljavinom”, rekao je srpski meteorolog Nedeljko Todorović dodajući zatim: “Ali, tako je bilo tek u junu. Praktično cijeli mjeseci juli i august nije bilo kiše dok su visoke temperature i dalje bile”.

Presušena jezera uzrokuju probleme energetike i turizma

Bosna dobija 40 posto svoje električne energije iz hidroelektrane koja se oslanja na vodu za proizvodnju energije. Industrija je do sada uspjela održati stalnu opskrbu u ekstremnim uvjetima. Međutim, Bilećko i Jablaničko jezero, koja su izgrađena za skladištenje vode za ukupno sedam hidroelektrana, pala su znatno ispod svog prosječnog ljetnog nivoa.

Preduzeće Hidroelektrana Trebišnjica upravlja sa četiri elektrane koje koriste vode Bilećkog jezera koje se prostire na 33 kvadratna kilometra.

“Ime je dobila po gradu na jugoistoku Bosne u kojem je sagrađena 1970-ih pregradom na rijeci Trebišnjici. ‘Bilećko jezero je palo za sedam metara ispod nivoa koji je postavljen u našem energetskom bilansu”, kaže Ilija Tamindžija, direktor kompanije za Euronews.

Ljeti mještani obično dolaze na Bilećko jezero da se okupaju, ali je ove godine bilo teško prići vodama koje se povlače.

“Ovdje gdje sada stojimo obično je voda, kada je nivo jezera visok, ništa se od ovoga ne vidi, sve je pod vodom”, kaže Blagoje Žare, mještanin Bileće i nastavlja:

“Tamo je obično lijepa plaža, ali je vodostaj ove godine naglo opao i kupačima i drugima je veoma teško da priđu jezeru. Sada liči kao da je nešto sa druge planete”, kaže on.

Iako se tek trebaju izračunati puni razmjeri štete bosanskohercegovačkoj ekonomiji i dobrobiti njenih ljudi od ekstremnih uslova, mnogi pozivaju vlasti da odmah učine više kako bi se pripremili za pogoršanje klimatskih promjena.

“Možemo se prilagoditi i pripremiti za nove uslove samo prihvatanjem rješenja razvijenih zemalja. Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja je pogođena negativnim efektima klimatskih promjena; cijela naša planeta je pogođena”, kaže Bakir Krajinović.

“Trebalo bi učiti iz iskustva drugih. Kada se nešto dogodi u prirodi, moramo očekivati ​​da će se to ponoviti i u budućnosti, a sa klimatskim promjenama periodi ekstremnog vremena će biti češći i žešći”, zaključio je.

Klix.ba