fbpx
Petak , 22 Novembra 2024

Hafiz Aziz Alili snimio duhovnu pjesmu o tekiji na Oglavku kod Fojnice

Tekija na Oglavku je tekija nakšibendijskog tarika koju je 1798. godine sagradio šejh Abdurrahman Sirri.

Tekija na Oglavku je za vrijeme šejha Sirrije bila značajan centar koji su posjećivali svi znameniti Bošnjaci. Šejh Sirrijin ugled i utjecaj bili su toliki da je svaki namjesnik Bosne smatrao svojom dužnošću posjetiti ovog šejha. Utjecajnost šejh Sirije i brojnost učenih i moćnih ljudi koji su bili njegovi derviši doprinijeli su činjenici da je Oglavačka tekija bila u to vrijeme najznačajnije ustanova te vrste u Bosni i Hercegovini, a to je imalo odraza u njenom intenzivnom razvoju. Šejh Sirijini muridi (učenici) su bili veziri, muftije, kadije i pjesnici. U povijesti bosanskohercegovačkog sufizma nema sličnih primjera šejhova koji su uživali toliki ugled među svim slojevima društva, kojima su po savjet dolazili i siromašni derviši i ljudi sa značajnih pozicija u političkom, društvenom i vjerskom životu. Poznato je da su u Oglavačku tekiju, da izraze svoje poštovanje šejhu Sirriji, dolazili i Husein-kapetan Gradaščević i Ali-paša Rizvanbegović.

U tekiji je čuvana velika knjižnica rukopisa, od kojih je samo šejh Sirrija zavještao 107 svezaka i dva Kurana, izuzimajući knjige koje je on sam napisao, potom značajna kolekcija levhi i drugog pokretnog blaga. Šejh Sirrija je zagovarao i prakticirao vrtlarstvo i sadnju plemenitog voća, pa je tekijska cjelina na Oglavku predstavljala značajan kulturni krajolik. Oglavačkoj tekiji pripadali su i šejhovi Gazi Husrev-begova hanikaha, zatim tekije u Travniku, Fojnici, Visokom, Sarajevu i Foči. Šejh Sirriju je na čelu pročelnika tekije naslijedio njegov stariji sin Abdullatif, koji je umro 1883. godine i koji je sahranjen u turbetu pokraj Sirrije. Nakon njega na mjesto pročelnika dolazi mlađi sin Šakir koji je umro 1890. godine. Iza Šakira pročelnikom postaje njegov najstariji bratić Abdulmedžid Halim koji je umro 1917. godine, a iza njega Abdulfetah Hamdi, umro je 1936. godine. Svi su ovi pročelnici su ukopani uz šejh Sirrijino turbe.

Tekija na Oglavku je jedna od šest bosanskohercegovačkih tekija koje su opstale nakon zabrane djelovanja derviških redova 1952. godine. Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine Oglavačka tekija je spaljena od HVO-a. Tom prigodom su uništene knjige, levhe i kaligrafski natpisi, koji su dijelom evidentirani i dokumentirani prije uništenja. Godine 1998. godine objekt je obnovljen.

Tekija je 2018. proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Uz Hadži Sinanovu i tekije u Blagaju i Vukeljićima, tekija na Oglavku četvrti je objekt te vrste proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Hafiz Aziz Alili je otpjevao duhovnu pjesmu o tekiji na Oglavku koju možete poslušati na linku ispod.

Pročitajte i ovo

Sebija Izetbegović: Mi smo im ostavili 68 miliona KM, za samo 9 mjeseci oni su već dužni 6

Nakon gostovanja oglasila se i bivša direktorica KCUS-a dr. Sebija Izetbegović. “Imao je KCUS pošteni menadžment. Bio …