Enormna poskupljenja u BiH: U problemima potrošači, ali i proizvođači

Rekordne cijene piletine zabrinule su ovih dana sve građane u Bosni i Hercegovini. Kilogram pilećeg mesa za mnoge je postao luksuz. Za razliku od prošlogodišnjih 8,50 KM, cijena pilećeg filea ovih dana iznosi vrtoglavih 14 KM, a krilaca i bataka čak 8,50 KM.

Ono što još više zabrinjava jesu najave da se na ovome neće stati i da će cijene nastaviti divljati. Osim potrošača, zabrinuti su i proizvođači, farmeri.

Usponi i padovi

To su nam u razgovoru potvrdili predsjednik Udruženja peradara Tuzlanskog kantona Mevludin Kahvedžić i Sead Mašić, farmer iz gračaničkog naselja Stjepan Polje.

– Poznato je da se peradarska proizvodnja poslije rata u Bosni i Hercegovini prva digla na noge, jer su, maje-više, bile sačuvane farme. Uz entuzijazam farmera koji su nastavili rad u proizvodnji pilećeg mesa i konzumnih jaja, obnovljena je devastirana oprema i brzo smo došli na svoje – prisjetio se Kahvedžić.

Kahvedžić i Mašić na farmi u Stjepan Polju kod Gračanice

Dodao je da je u tom poslu bilo uspona i padova u proteklim godinama, od nelojalne konkurencije, nekontroliranog uvoza, pandemije koronavirusa, pa do prošlogodišnje nezapamćene suše i slabog uroda kukuruza za stočnu hranu.

– Da budem iskren, pitanje je da li je, do unazad dva-tri mjeseca, cijena od oko 3 KM po kilogramu piletine bila realna, ali mi smo samo šutjeli i radili. Sada, zbog globalnih poremećaja na svjetskom tržištu, poskupljenja energenata i stočne hrane doveli su nas u nezavidnu situaciju. Tona stočne hrane je s 570 KM skočila na 1.120 KM – naveo je on, dodajući da je 87 farmi u TK ugroženo, a na njima radi 2.500 ljudi.

Sve gore

Sead Mašić na svojoj farmi ima 14.000 pilića, a zabrinjava ga trenutna situacija, koja se, kako je naveo, iz dana u dan pogoršava. Naveo je da država hitno mora reagirati te da ga zabrinjava i to što nestaje komponenata na tržištu za ishranu pilića.

– Sadašnje poticaje od 14,3 feninga „po kljunu“ u Tuzlanskom kantonu trebalo bi povećati najmanje na 20 feninga kako bi farme opstale. U suprotnom, bit će ugrožena egzistencija velikog broja ljudi – istakao je Mašić za Avaz.