Vijest da je u Bosnu i Hercegovinu iz Poljske uvezeno 63 tone krompira čijom analizom je utvrđeno da je štetno za ljudski organizam najbolja je ilustracija u kojoj mjeri je zapostavljena domaća poljoprivredna proizvodnja.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, nije iznenađen ovom informacijom.
– Krompir je zaražen, Poljaci ga nisu htjeli pa me ne bi iznenadilo da su pomislili: “Pojest će ga Bosanci”. Na svu sreću, to se nije desilo. Inspektorat RS-a utvrdio je da sadrži karantinski štetne organizme. Ovo je još jedan dokaz kako radi uvozni lobi uz pomoć korumpiranih političara. Pa valjda ima u BiH dovoljno krompira – kaže Usorac. Na pijacama u FBiH može se naći vreća krompira od 10 kilograma za tri KM. Kojem proizvođaču u BiH to se isplati?
– To je sve redom uvozni krompir. Nije kvalitetan kao naš, a evo vidimo da ga ima i štetnog za ljudski organizam. Zemlje iz kojih se uvozi krompir po ovoj niskoj cijeni u značajnim iznosima daju podsticaj tamošnjim poljoprivrednicima uz subvencije za izvoz.
Iz toga zaključujem da je stranim poljoprivrednicima dovoljno da od države dobije novac na ime ove dvije stavke i da je u plusu. U tom slučaju krompir proda u bescijenje, a mi ćemo na hiljade tona domaćeg krompira baciti ili dati stoci – objašnjava Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Kao što su bh. poljoprivrednici nebrojeno puta ponovili, sve je do države i njene zaštite domaće proizvodnje.
– Upozoravamo godinama kako smo žrtve prekomjernog uvoza. Pa samo u 2019. bh. građani su za uvozno voće i povrće dali 320 miliona KM. Država jednostavno mora reagovati i svim dozvoljenim mjerama zaštititi domaću proizvodnju, najprije izdvajati veća novčana sredstva nego što je bio slučaj dosad. U BiH je milion hektara neobrađeno jer se poljoprivrednici ne mogu utrkivati sa uvozničkim lobijem – naglašava Bićo.