Vijesti iz Fojnice i okoline
Domaći proizvodi na pijacama širom Bosne i Hercegovine jesu svježi, ali su za mnoge građane postali luksuz zbog visokih cijena i primanja koja teško prate rast troškova života, prenosi BHRT.
Dok su tezge pune sezonskog voća i povrća, kupci sve pažljivije biraju šta će staviti u korpu, a posebno teško stanje je među penzionerima, koji veliki dio svojih primanja izdvajaju za osnovne životne namirnice.
Primanja ne prate troškove
U Federaciji BiH prosječna neto plata iznosi 1.757 KM, a prosječna penzija 885,61 KM. Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa iznosi 3.810,70 KM.
U Republici Srpskoj prosječna neto plata iznosi 1.695 KM, penzija 725,56 KM, dok je vrijednost sindikalne potrošačke korpe 2.936,62 KM.
Građani Sarajeva kažu da su cijene visoke, ali da se namirnice moraju kupovati bez obzira na to koliko novca imaju na raspolaganju.
– E moje dijete, kakve su nam penzije, dobro možemo i priuštiti išta. Mi smo penzioneri. Izađem i kupim onoliko koliko mi novčanik dozvoljava – kaže jedna od sagovornica.
Druga građanka ističe da su cijene špinata, blitve i drugih namirnica visoke, ali da se kupovina ne može izbjeći.
– Cijene su visoke, sve je skupo, ali čovjek mora nešto kupiti. Za naša primanja sve je skupo – navodi ona.
Suada Omanović kaže da su na rast cijena utjecali gorivo i troškovi prodaje, te da se promjene posebno primijete kada penzioneri dobiju primanja.
Skupa pijaca, prazni novčanici
Ni u Banjoj Luci kupovina na pijaci nije jednostavna za kućni budžet. Građani navode da i za skromnu količinu namirnica moraju izdvojiti značajan iznos.
– Ne žale se baš toliko, već su navikli. Šta je tu je – ko može kupi, ko ne može, hvala lijepo – kaže jedan od sagovornika.
Jedan građanin posebno je izdvojio primjer koji pokazuje koliko kupovina može koštati.
– Za pola bundeve i tri kukuruza izdvojio sam 40 maraka. Pošto su primanja loša, nema se šta očekivati – ističe on.
Visoke cijene primjećuju i drugi kupci. Kako navodi jedan od njih, kilogram paradajza po cijeni od pet KM preskup je za kućni budžet.
Iako domaći proizvodi ostaju važan dio svakodnevne ishrane, građani sve češće moraju prilagođavati kupovinu mogućnostima svog novčanika.
