Vijesti iz Fojnice i okoline
Od početka 2026. godine najmanje 27 ljekara iz šest kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine zatražilo je potvrde potrebne za zapošljavanje u inostranstvu, pokazuju podaci ljekarskih komora koje je objavio Faktor.
Najviše ih je iz Tuzlanskog kantona – deset. Iz Kantona Sarajevo i Srednjobosanskog kantona otišlo je po šest ljekara, iz Unsko-sanskog tri, dok su po jedan ljekar otišli iz Zeničko-dobojskog i Zapadnohercegovačkog kantona.
Ljekarske komore Bosansko-podrinjskog i Posavskog kantona od početka godine nisu evidentirale odlaske ljekara, dok podaci za Hercegovačko-neretvanski i Kanton 10 nisu dostavljeni.
Iz Federalne ljekarske komore za Faktor je potvrđeno da je svih 27 ljekara podnijelo zahtjeve za izdavanje potvrde potrebne za zapošljavanje u inostranstvu.
BiH pri evropskom dnu po broju ljekara
Prema podacima koje navodi Faktor, Bosna i Hercegovina ima između 162 i 243 ljekara na 100.000 stanovnika, zavisno od perioda i entitetskih statistika.
Takvi podaci BiH, zajedno s Albanijom, svrstavaju među evropske zemlje s najmanjim brojem ljekara po stanovniku.
Evropski prosjek premašuje 360 ljekara na 100.000 stanovnika, što ukazuje na značajan nedostatak medicinskog kadra u domaćem zdravstvenom sistemu.
Ljekari iz BiH najčešće odlaze u Sloveniju, a zatim u Austriju, Njemačku i skandinavske zemlje. Među glavnim razlozima navode se veće plaće, bolji uslovi rada i mogućnosti stručnog napredovanja.
“Odlazak je nemoguće potpuno zaustaviti”
Predsjednik Ljekarske komore FBiH Rifat Rijad Zaid kazao je za Faktor da odlazak ljekara nije moguće potpuno zaustaviti, ali da se izmjenama propisa pokušavaju osigurati bolji uslovi rada.
“U tome nismo sami, i sindikat liječnika radi u svom području. Rezultati borbe za bolje uvjete liječnika primjećuju se, osobito kada je riječ o odlasku specijalista iz FBiH tamo gdje nema kašnjenja u potpisivanju kolektivnih ugovora za doktore medicine i stomatologije”, kazao je Zaid.
Dodao je da ljekari sve češće odlaze i zbog mogućnosti napredovanja i dodatne edukacije, posebno specijalizacija.
“Mislimo da će dodatnim angažmanom Komore, ali prije svega Federalnog ministarstva zdravstva, dodatno biti poboljšan status liječnika kako bismo ih zadržali u zemlji”, rekao je Zaid.
Svaki odlazak dodatno opterećuje one koji ostaju
Predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH Marina Berberović upozorava da problem nije samo odlazak ljekara. Svaki ljekar koji napusti zdravstvenu ustanovu ostavlja dodatni posao kolegama.
“Kod nas se pacijenti raspoređuju na broj liječnika koji rade. Nitko se ne drži definiranog broja pacijenata, niti imamo određen broj operativnih zahvata i drugih usluga koje liječnik u jednom danu mora obaviti. To ne možemo ni uvesti sve dok ne budemo imali dovoljan broj liječnika”, kazala je Berberović za Faktor.
Poseban problem predstavlja nedostatak specijalista u pojedinim kantonima, zbog čega je, smatra, potrebno mnogo ranije planirati nove specijalizacije.
Zdravstvene vlasti morale bi znati koliko će ljekara otići u penziju u narednih deset godina kako bi njihovi nasljednici bili školovani na vrijeme.
“Već danas morate raspisati specijalizaciju za mladog liječnika kako bi do odlaska starijeg kolege u mirovinu bio spreman doći na njegovo mjesto”, upozorila je.
Razlike u plaćama do 30 posto
Velike razlike postoje i u primanjima ljekara između pojedinih dijelova Federacije BiH.
Prema navodima Saveza, ljekari su trenutno najbolje plaćeni u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu. Njihove kolege u drugim kantonima imaju i do 30 posto niža primanja.
Zbog toga medicinski kadar ne odlazi samo iz Bosne i Hercegovine. Ljekari prelaze i iz jednog kantona u drugi tražeći veće plaće i bolje uslove.
“Zbog toga imamo situaciju da liječnici migriraju i unutar FBiH u potrazi za boljim primanjima. Liječnik koji je otišao iz jedne županije stvara situaciju da pacijenti ostaju bez liječnika, a u većini slučajeva nemaju mogućnost liječiti se u drugoj županiji”, kazala je Berberović.
Dodala je da se o izjednačavanju plaća ljekara u Federaciji BiH govori godinama, ali da do sada nije bilo dovoljno političkog interesa da se to pitanje riješi.
