Kratka historija spominjanja Fojnice i njenog područja

Piše: Fehim Zečević

DAN FOJNICE (18. 03.) 

Na osnovu dokumenta „Pisma i uputstva Dubrovačke republike I (1359-1380) u kojem se navodi da je Hans Sasinović, u ime svoje i svog brata Nikla, prodao Jakopčetu Ilije Kalegića i Paulušku Kudelinoviću polovinu jama u Fojnici i Ostružnici, koje su tu imali još od ranije, utvrđen je datum Dana Fojnice.

Ovo je prvo spominjanje toponima Fojnica, te je na osnovu ovog dokumenta Općinsko vijeće Fojnice donijelo odluku o Danu Fojnice.

Ali, spominjanje ovog područja, bez imena Fojnica, seže još u antičko doba. Postoje dokumenti iz vremena vladavine rimskog cara Augusta koji je vladao od 27 g. stare do 14. g nove ere.

Istoričar iz tog vremena Annaeus Florus (Anej Flor) u epitomama (izvodi) bilježi da je car August naredio guverneru provincije Dalmacije Vidius-u, sa sjedištem u Saloni (Solin) da pokori Ilirsko pleme Desidijate i da zlato koje su preradjivali i ispirali na svom području uzima za Rimsko carstvo.

Nakon žestokog otpora pod svojim vođom Batonom Rimljani su pokorili Desidijate koji su živjeli na prostoru današnje Fojnice, a centar im je bila Breza.

Kako možemo tvrditi da se to odnosilo na Fojnicu?

Apsolutno logično. U sastavu Rimske provincije Dalmacije bio je i prostor Fojnice. Znamo da su rijeke i rječice ovog područja zlatonosne. Dalmatinske rijeke Krka, Zrmanja Cetina, Neretva i druge nisu zlatonosne.

Najbliže zlatonosne rijeke od Fojnice su Mlava i Pek u SI Srbiji, blizu granice sa Rumunijom.

Rumunija i SI dio Srbije pripadali su drugoj Rimskoj provinciji koja se zvala Dacija.

Na osnovu ovih historijskih činjenica može se odgovorno tvrditi da spominjanje ovog područja i našeg grada seže još iz antičkih vremena.