Mladi u BiH roditeljsku kuću napuštaju s 29,5 godina: Zašto je to tako?

Evropski statistički ured Eurostat svake godine računa s koliko godina mladi u prosjeku napuste roditeljsko domaćinstvo. U posljednjem pregledu, objavljenom u septembru, za 2025. godinu, uz članice EU nalaze se i Norveška te tri zemlje iz naše regije: Bosna i Hercegovina, Srbija i Sjeverna Makedonija.

Prosjek u Evropskoj uniji je 26,3 godine. U BiH je 29,5. Za Crnu Goru podataka nema.

Lista od Hrvatske do Finske

• Hrvatska: 31,5
• Slovačka i Grčka: 30,9
• Sjeverna Makedonija: 30,7
• Italija i Španija: 30,2
• Srbija: 30,1
• Bosna i Hercegovina: 29,5
• Slovenija i Portugal: 28,8

Na drugom kraju su nordijske zemlje. U Finskoj mladi odlaze s nešto više od 21 godine, u Danskoj s 21,8, a u Švedskoj s 23,1. U Njemačkoj je prosjek 24,1 godina, a u Austriji 25,2. Razlika između Hrvatske i Finske veća je od deset godina.

Eurostat godine računa posebno za muškarce i žene, a u BiH je razlika velika. Muškarci se od roditelja u prosjeku odsele s 31,4 godine, žene s 27,4. To je razlika od tačno četiri godine.

U susjedstvu je slično ili još izraženije. U Hrvatskoj muškarci odlaze s 32,8, žene s 30. U Srbiji je odnos 32 prema 28,2 godine. Najveći jaz u regiji ima Sjeverna Makedonija: muškarci 33,6, žene 27,6, dakle šest godina razlike.

Godine se gotovo ne mijenjaju

Šta stoji iza brojki

Eurostat razloge ne rangira, ali u istoj objavi uz godine odlaska stavlja i zaposlenost mladih od 20 do 29 godina. U EU radi 65,5 posto njih. U zemljama u kojima se kasno odlazi od kuće taj je postotak niži: u Hrvatskoj 60,8, u Španiji 58,2, u Grčkoj 56,2, a u Italiji samo 47,6 posto.

Važno je znati i šta ova brojka nije. To nije godina kada se mladi vjenčaju ni kada kupe stan. Eurostat procjenjuje dob u kojoj polovina mladih više ne živi s roditeljima, na osnovu ankete o radnoj snazi. Ko je otišao na studij u drugi grad, a vikendom se vraća kući, i dalje se može voditi kao član roditeljskog domaćinstva.

N1