Vijesti iz Fojnice i okoline
Online kupovina mijenja navike potrošača, ali i otvara pitanja sigurnosti, zaštite kupaca i poslovanja trgovaca. Dok građani sve češće kupuju putem interneta, domaće tržište još traži način da uhvati korak s tim trendom.
Tražiti željeni proizvod kod kuće i kupiti ga online ili ići od prodavnice do prodavnice i birati. Iako sve više dobija na popularnosti, povjerenje u online kupovinu i iskustva građana i dalje su različita.
“Dobra je stvar, da se ne peglaš. Možeš naručiti iz kuće i to je to”, kazao je jedan od anketiranih građana.
“Nećete vjerovati – kupila sam čokolade online! Na TikToku, pokažu vam recimo kafu. Kafu ćete inače kupiti, pa sad umjesto da idete negdje, znate svakako da će vam trebati ta kafa pa je kupite i dvije kile, neka stoji”, rekla je jedna građanka.
“Gledam i cijene, u ovisnosti šta je potrebno, šta mi je aktuelno, za kućnostvo, obuća, obuća…”, navela je druga građanka.
“Ne tako često. Imaš pogodnosti da uđeš i kupiš, bliže je”, kazao je jedan od anketiranih građana.
“Ne želim da kupujem dok ne piprenm, ništa ne volim”, rekla je jedna građanka.
“Mene ne zanima ko starijeg, žena i kćerka vjerovatno kupuju nešto, ali ja to ne znam”, kazao je jedan građanin.
Jedan od ključnih faktroa pri kupovini je i cijena. Isti proizvod u različitim prodavnicama može koštati znatno više ili manje, zbog čega građani sve češće upoređuju ponude. Jedan od primjera takve mogućnosti je i platforma Škrtica.ba, koju je nedavno pokrenuo Dženan Hamzić, Zeničanin s adresom u Austriji.
“Prosječne uštede na Škrtici između aktuelnih ponuda je 61-62 marke. Za veće produkte, za kućanske aparate, televizore, mobitele, ta razlika je signifikantna. Baš imam dobar primjer, jučer je supruga tražila usisivač i našli smo razliku od 700 maraka”, rekao je Dženan Hamzić, pokretač platforme Škrtica.ba.
Iako interes za online kupovinu raste, domaće tržište još zaostaje za razvijenijim zemljama; posebno kada je riječ o dostupnosti proizvoda i jednostavnosti naručivanja.
“U mnogim državama svijeta online trgovina praktično prevazilazi po značenju i uticaju klasičnu trgovinu; praktično sve se kupuje i naručuje online i to je jedan trend koji bi bilo normalno da se prenese u potpunosti u BiH. Nažalost, kod nas mnogo toga još uvijek se ne može naručiti online na jednako praktičan način kao i u svijetu”, istakao je Igor Gavran, ekonomski stručnjak.
Zbog toga se dio građana sve češće okreće stranim platformama, naročito nisukobudžetnim iz Kine. Ipak, ekonomisti smatraju da su korisne za potrošače, jer građanima često nude da iste prozivode kupe znatno jeftinije nego na domaćem tržištu.
“Bilo kakvo opterećivanje ovakivh trgovina odnosno ovakve trgovine dodatnim dadžbinama, kao što se, recimo, čini u Evropskoj uniji, bilo bi jako pogrešno, obeshrabrilo bi i poskupilo ovakvu trgovinu i s druge strane doprinijelo bi još većim cijenama na domaćem tržištu”, naveo je Igor Gavran, ekonomski stručnjak.
Razvoj online trgovine prate i problemi. Prema procjenama resornog ministarstva, zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini Federacija BiH godišnje gubi više od 200 miliona maraka javnih prihoda. Novi Zakon o elektronskoj trgovini u FBiH, prema najavama iz resornog ministarstva, mogao bi regulisati trenutno stanje.
“Jedan od osnovnih ciljeva ovog zakona je da stvori sigurnu kupovinu potrošačima na način da jasno bude istaknuta cijena proizvoda, troškovi dostave, da se omogući povrat robe koja ne odgovara onome kako je prikazana u prodaji. Primijenjene su sve evropske direktive u ovome Zakonu”, pojasnio je Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine.
Tako će se regulisati neregistrovana prodaja putem društvenih mreža, a za one koji posluju mimo propisa predviđene su i kazne od 3.000 do 30.000 maraka. Dok se ovo produčje ne reguliše, građanima ostaje da pažljivo biraju od koga i kako kupuju.
N1
