Vijesti iz Fojnice i okoline
Hrvatska zabranila prodaju energetskih pića maloljetnicima: Treba li i BiH uvesti istu mjeru?
Dok Hrvatska pooštrava zakonske mjere kako bi zaštitila djecu i mlade od štetnih posljedica konzumiranja energetskih pića, otvara se pitanje treba li i Bosna i Hercegovina krenuti istim putem. Stručnjaci upozoravaju da pretjerano unošenje kofeina i drugih stimulansa može izazvati ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, nesanicu, anksioznost, a u težim slučajevima i ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Hrvatska je u junu 2026. godine zakonski zabranila prodaju energetskih pića osobama mlađim od 18 godina u trgovinama, a Ministarstvo zdravstva sada priprema novi zakon kojim bi se dodatno ograničila njihova kupovina i konzumacija među maloljetnicima.
Riječ je o Zakonu o ograničavanju upotrebe energetskih pića i srodnih proizvoda osobama mlađim od 18 godina, koji bi trebao obuhvatiti i proizvode sličnog sastava te uspostaviti strožiji sistem zdravstvenog nadzora.
Ministrica upozorava: Energetska pića nisu bezazlena
Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić upozorila je na opasnosti koje energetska pića mogu predstavljati za djecu i adolescente.
„Energetska pića nisu bezazlena, a njihovi učinci mogu biti izraženiji kod djece i mladih čiji se organizam još razvija. Zato se zakonom ne zaustavljamo na upozorenjima na ambalaži, nego uzimamo u obzir i sastav proizvoda i njihov učinak na dječji organizam“, poručila je Hrstić.
Koje zdravstvene probleme mogu izazvati energetska pića?
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) i zdravstvenih stručnjaka Johns Hopkins Medicine, pretjerana konzumacija energetskih pića može izazvati niz zdravstvenih problema, posebno kod djece i adolescenata.
Među mogućim posljedicama su:
* Ubrzan rad srca i aritmije – kofein i drugi stimulansi mogu izazvati lupanje srca i poremećaje srčanog ritma.
* Povišen krvni pritisak – veće količine kofeina mogu dodatno opteretiti srce i krvne sudove.
* Nesanica i poremećaji spavanja – stimulativno djelovanje kofeina može trajati satima, zbog čega djeca teže zaspu i imaju lošiji kvalitet sna.
* Anksioznost i napadi panike – mogu se pojaviti nervoza, drhtavica, uznemirenost i osjećaj straha.
* Glavobolja i vrtoglavica – mogu se javiti pri pretjeranom unosu kofeina, ali i nakon naglog prekida njegove redovne konzumacije.
* Probavne tegobe – mučnina, bolovi u stomaku i proljev.
* Dehidracija – posebno u određenim okolnostima, poput intenzivne fizičke aktivnosti i nedovoljnog unosa vode.
* Prekomjerna tjelesna težina i karijes – redovno konzumiranje zaslađenih energetskih pića doprinosi pretjeranom unosu šećera.
* Ozbiljne srčane komplikacije i napadi grčeva – u rijetkim, težim slučajevima, naročito nakon unošenja vrlo velikih količina kofeina, mogu nastupiti ozbiljne komplikacije koje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Posebno zabrinjava činjenica da pojedini adolescenti tokom jednog dana popiju više limenki energetskih pića, pri čemu ne uzimaju u obzir ukupnu količinu unesenog kofeina.
Američka akademija za pedijatriju preporučuje da djeca i adolescenti uopće ne konzumiraju energetska pića, upravo zbog mogućih štetnih posljedica na organizam u razvoju. ods.od.nih.gov
Dodatni problem predstavlja kombinovanje energetskih pića s alkoholom. Kofein može prikriti subjektivni osjećaj alkoholiziranosti, iako sposobnost rasuđivanja, koordinacija i reakcije ostaju narušene. NCCIH
Šta je s Bosnom i Hercegovinom?
Dok Hrvatska uvodi sve strožije mjere, pitanje zabrane prodaje energetskih pića maloljetnicima već se ranije otvorilo i u Bosni i Hercegovini.
U aprilu 2025. godine zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Suada Halilović uputila je inicijativu za donošenje zakonskog rješenja kojim bi se zabranila prodaja ovih proizvoda osobama mlađim od 18 godina.
Sličnu inicijativu podnio je i zastupnik Admir Čavalić, tražeći da se razmotri uključivanje energetskih pića u zakonska ograničenja prodaje maloljetnicima.
Obje inicijative jednoglasno je podržao Odbor za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine.
Halilović je u septembru iste godine zatražila i izradu stručne analize o utjecaju energetskih pića na zdravlje djece i mladih, koja bi mogla poslužiti kao osnova za buduće zakonske mjere.
Prema dostupnim informacijama, nije potvrđeno da je u Federaciji BiH u međuvremenu usvojena opća zabrana prodaje energetskih pića maloljetnicima kakva postoji u Hrvatskoj.
Treba li i BiH slijediti primjer Hrvatske?
Energetska pića dostupna su u brojnim trgovinama, kioscima i ugostiteljskim objektima, a njihov privlačan dizajn, reklame i obećanje brzog povećanja energije posebno mogu privući mlađe potrošače.
Zdravstveni rizici otvaraju pitanje jesu li postojeća upozorenja na ambalaži dovoljna ili bi trebalo razmotriti dodatne mjere, poput ograničenja prodaje, provjere starosti kupaca i edukacije učenika.
Istovremeno, eventualna zabrana zahtijevala bi jasna pravila, stručnu procjenu i djelotvoran inspekcijski nadzor.
A šta mislite vi? Treba li Bosna i Hercegovina, po uzoru na Hrvatsku, zabraniti prodaju energetskih pića osobama mlađim od 18 godina ili je odgovornost prvenstveno na roditeljima?
