Vijesti iz Fojnice i okoline
Foto: Ilustracija
U početku sam se bojala ostati sama u kući, ali taj sam strah vrlo brzo savladala. Ovako u ispovijesti za Fokus svoju priču o razvodu braka započinje Amira (ime i prezime poznato redakciji portala Fokus). Iza nje je 25 godina braka, dvoje odrasle djece i odluka da započne novo životno poglavlje.
Kaže da su nekadašnja nevjera i narušeno povjerenje ostavili dubok trag na njihov odnos. Konačnu odluku o razvodu donijela je kada je, u jednom od najtežih životnih perioda, izostala podrška partnera. Tada je njihovom braku došao kraj.
Anketa Fokusa: Zašto pucaju brakovi u BiH
“Nije uvijek lako, ali danas se više ne bojim jer znam gdje mogu naći snagu – u svojoj djeci, mami, prijateljicama, ali i u sebi. Naučila sam slušati sebe i vjerovati da mogu nastaviti dalje kaže Amira.
Amira i njen bivši suprug već dvije i po godine žive razdvojeni.
“Ne kajem se i nisam ogorčena. Zahvalna sam na svemu što sam naučila, na ljudima koji su bili uz mene i na tome što i dalje želim voljeti i vjerovati u ljubav”, ističe Amira.
Portal Fokus je u anketi, u kojoj su učestvovala 372 ispitanika, postavio nekoliko pitanja o braku i razvodu. Čitatelji su, između ostalog, odgovarali na pitanja o glavnim razlozima prekida braka, spremnosti supružnika na kompromise, ali i o izazovima u braku.
Na pitanje da li su ljudi danas manje spremni na kompromise nego ranije odgovorilo je oko 330 ispitanika. Njih 89 posto smatra da danas postoji manjak spremnosti na kompromise, dok 8,1 posto vjeruje da to nije slučaj. Ostali anketirani čitatelji portala Fokus kao problem navode nedostatak tolerancije, ali i činjenicu da se ekonomskom emancipacijom žena češće prekidaju odnosi u kojima je neko ranije bio primoran da „trpi“.
Najviše odgovora ispitanici su dali na pitanje o razlozima koji dovode do razvoda. Među najčešće navedenim razlozima su nedostatak poštovanja, netolerancija, poroci, nerazumijevanje, „lažni lifestyle“ koji nameću društvene mreže, nevjera, finansijski problemi, egoizam i loša komunikacija.
Konzumeristički koncept i lažna slika
“Konzumeristički koncept koji kreira lažnu sliku da je vrhunska vrijednost lifestyle život, društvene mreže, teror vječite mladosti, ispiranje mozga konceptom ‘samo jednom se živi’, potpuno odsustvo svijesti da život prirodno ne čine samo lijepe stvari nego i bolest, starost, besparica, gubitak posla”, napisao je jedan od ispitanika objašnjavajući zašto se brakovi raspadaju. Dodao je da je „ljudima generalno ispran mozak lakim sadržajima“.
“Ljudi sve manje razgovaraju, okupirani su drugim stvarima i nisu spremni na kompromise”, ističe drugi ispitanik.
“Manjak želje da sam brak uspije, pogrešno shvatanje šta je brak i šta sve život nosi, nesposobnost nošenja sa životnim iskušenjima, nesposobnost normalnog i zdravog razgovora između partnera, nerealna očekivanja, fantaziranje…”, napisao je čitatelj Fokusa.
Izazovi opstanka braka
Od 363 ispitanika, njih 97,8 posto vjeruje da se partneri danas lakše odlučuju na razvod nego prije 20 ili 30 godina, dok 1,6 posto smatra da to nije slučaj. Kao jedan od razloga, ostali navode veće ekonomsko osnaživanje žena.
Na pitanje da li je povećan broj razvoda pozitivan znak da ljudi ne ostaju u lošim brakovima ili negativan pokazatelj stanja u društvu, odgovorilo je 365 ispitanika. Njih 66,1 posto smatra da je riječ o negativnom pokazatelju stanja u društvu, dok 33,9 posto ocjenjuje da je dobro što ljudi ne ostaju u lošim brakovima.
Istovremeno, čak 78,9 posto ispitanika podržava razvod ukoliko bračni odnos ne funkcioniše, dok 21,1 posto smatra da je zbog djece bolje ostati i u nesretnom braku.
Većina učesnika u Fokusovoj anketi, njih 76,8 posto, smatra da ekonomska samostalnost žena utiče na rast broja razvoda, dok 23,2 posto vjeruje da te dvije pojave nisu povezane.
Na pitanje šta danas predstavlja najveći izazov za opstanak braka, 35 posto ispitanika navelo je različita očekivanja partnera.
Društvene mreže kao najveći izazov vidi 21,4 posto ispitanika, nevjerstvo 17,1 posto, dok 11,5 posto smatra da su finansijski problemi najveća prijetnja bračnim odnosima.
Zašto se razvod danas drugačije posmatra
Stiče se utisak da se brakovi danas brže i češće raspadaju nego ranije, no podaci Agencije za statistiku BiH ne pokazuju stalan rast broja razvoda, već oscilaciju iz godine u godinu.
Ono što je drugačije u odnosu na ranije je odnos bosanskohercegovačkog društva prema razvodu i očekivanja koja partneri imaju od braka.
Razvod je, upozoravaju stručnjaci, jedan od najtežih i najstresnijih životnih izazova, a intenzitet emocionalnog bola često se poredi s gubitkom bliske osobe.
“Razvod jeste zahtjevan životni događaj koji nosi emocionalne, socijalne, ekonomske i roditeljske posljedice”, ističe Anida Dudić-Sijamija, docentica na Odsjeku za socijalni rad Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Ona napominje da činjenica da je brak završen ne govori ništa dovoljno o kvalitetu osobe, njenoj odgovornosti ili njenoj vrijednosti.
“Ponekad je razvod posljedica dugotrajnog i neriješenog problema, a ponekad predstavlja način da se prekine odnos koji je postao ozbiljno disfunkcionalan. I još nešto je veoma važno: razvodom završava partnerski odnos, ali ne završava roditeljstvo”, upozorava ona.
Razvod u većini slučajeva nije posljedica samo jednog događaja, nego dugotrajnog nakupljanja neriješenih problema.
“Ja volim da kažem, problemi ispod tepiha, ali i gubitak bliskosti. Veliki događaj često bude samo kap u čaši, kada ono što je dugo postojalo više nije moguće ignorisati”, objašnjava psihoterapeutkinja Vahida Djedović.
Brak više nije cilj po svaku cijenu
Očekivanja od braka su se promijenila, jer kako kaže Djedović za portal Fokus, ljudi su sve manje spremni da ostanu u odnosima u kojima „nema odgovornosti i uzajamnosti“.
“Ljudi češće očekuju emocionalnu bliskost i poštovanje, kao i prostor za sebe”, objašnjava ona.
Jer, nastavlja Djedović, na razvod se danas sve manje gleda kao na „lični neuspjeh“, a mnogo više kao završetak odnosa koji nije funkcionalan.
“To govori o većem prihvatanju individualnih potreba, ličnih granica i prava čovjeka da traži kvalitetniji život”, mišljenje je psihoterapeutkinje Vahide Djedović.
I sve manji broj sklopljenih brakova ukazuje na to. U proteklih pet godina u stalnom je padu, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Od 2021. do 2024. godine bilježen je prosječan godišnji pad od oko tri posto, a preliminarni podaci za 2025. ukazuju na nastavak tog trenda, uz smanjenje od oko četiri posto. Pad se bilježi i ove godine.
Kako ističe Anida Dudić-Sijamija, brak se više ne razumije isključivo kao društvena institucija u kojoj su uloge partnera unaprijed jasno određene, kao što je u tradicionalnom modelu, gdje je brak imao izrazito snažnu institucionalnu i normativnu funkciju.
“Danas je naglašenija individualna procjena kvaliteta odnosa. Drugim riječima, nije dovoljno samo biti u braku, sve je važnije kakav je taj brak i kako se partneri u njemu osjećaju”; navodi naša sagovornica.
Dudić-Sijamija ističe kako stigma nije nestala, ali je društvena prihvatljivost razvoda danas veća nego ranije.
“Razvod je sve manje nešto što se automatski interpretira kao moralni ili lični neuspjeh.” No, ukazuje na to da društveni stavovi nisu jednaki u svim sredinama.
“I dalje postoje porodice i zajednice u kojima se razvedena osoba, a posebno žena, može suočiti sa osudom, etiketiranjem ili pritiskom da sačuva brak bez obzira na kvalitet odnosa”, objasnila je Dudić-Sijamija.
Ko se najčešće razvodi u BiH
Prema podacima, i među ženama i među muškarcima, najzastupljenija starosna grupa je od 40 do 49 godina, a prema dostupnim podacima oko 70 posto, odnosno približno 7 od 10 razvoda, odnosi na brakove koji su trajali pet i više godina.
“Brak se rijetko raspadne preko noći. Najčešće su tu novac i dugovi, nevjera, miješanje šire porodice i, nažalost, nasilje, a kod naših ljudi u dijaspori i brak na daljinu. Sudu je dovoljno da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni; krivca ne traži, niti se navode razlozi”, objašnjava advokat Azur Prnjavorac.
Što se tiče broja razvoda, ne postoji ujednačen trend u posljednih pet godina. U periodu od 2021. do 2024. njihov broj je oscilirao, a najviše razvoda u tom periodu zabilježeno je 2023. godine. Preliminarni podaci Agencije za statistiku za 2025. pokazuju smanjenje broja razvoda za oko 8 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u prvih šest mjeseci 2026. njihov broj manji za gotovo 16 posto u odnosu na isti period 2025. godine.
Prema zvaničnim podacima, broj sklopljenih brakova u Bosni i Hercegovini smanjivao se svake godine: sa 17.835 u 2021. na 17.427 u 2022, zatim 17.024 u 2023. i 16.213 u 2024. godini.
Za razliku od toga, broj razvoda nije imao ujednačen trend. U 2021. zabilježen je 2.871 razvod, u 2022. njih 2.865, u 2023. broj je porastao na 3.048, a u 2024. smanjen na 2.913. Podaci za 2025.: 15.168 sklopljenih i 2.052 razvedena braka.
Više detalja o brakovima i razvodima, uključujući podatke o starosti, bračnom statusu, trajanju braka, djeci te stopama brakova i razvoda. Više podataka dostupno je u godišnjim publikacijama Demografija Agencije za statistiku BiH.
Od posredovanja do presude: Kako izgleda postupak razvoda
Razvod braka se smatra jednim od najsloženijih i najosjetljivijih postupaka unutar porodičnog prava. Prema propisima Federacije BiH, u Republici Srpskoj i Brčko distriktu postupak je sličan, ali ne i isti, kaže advokat Azur Prnjavorac.
“Supružnici s maloljetnom djecom, kao i oni kod kojih je žena trudna, prvo idu na posredovanje, najčešće u centar za socijalni rad. Zatim se općinskom sudu podnosi zajednički zahtjev za sporazumni razvod ili tužba.”
Sporazumni razvod moguć je tek šest mjeseci nakon vjenčanja i završi se mnogo brže, a sporni razvod, kad se roditelji ne mogu dogovoriti oko djece, može trajati dvije do tri godine, objašnjava advokat Prnjavorac, i dodaje da se zbog djece uključuju dodatni vještaci, kako bi sud odluku donio u najboljem interesu maloljetnog djeteta.
Napominje da se pitanja razvoda braka i podjele bračne imovine vode kao dva odvojena postupka.
Za supružnike s maloljetnom djecom, prema zakonu u Federaciji, važno je posredovanje.
“Cilj je zaštita djece: da roditelji pokušaju sačuvati brak, a ako ne ide, da se dogovore oko djece prije sudnice. Bez posredovanja sud tužbu odbacuje, a na posredovanje se dolazi lično, bez advokata.”
Advokat Prnjavorac ističe da je pomirenje u toj fazi rijetko, ali dogovor o djeci često uspije, i u tome je prava vrijednost posredovanja.
Koliko zapravo košta razvod?
Najjeftiniji je razvod oko kojeg se supružnici dogovore. Sudske takse propisuju kantoni; u Kantonu Sarajevo taksa na tužbu za razvod je 200 KM, uz taksu na presudu od 200,00 KM.
Kako kaže advokat Prnjavorac, po advokatskoj tarifi, uz vrijednost spora od 10.000 KM, puna radnja advokata (zahtjev, tužba, ročište) iznosi 780 KM plus PDV, po svakoj radnji.
Sporni razvod, s više ročišta, vještačenjima i žalbama, košta višestruko više. Advokat nije obavezan, ali loš sporazum košta više od advokata.
