Sinoć se ponovo u više gradova Srbije izražavalo nezadovoljstvo na ulicama, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sinoć se izvanredno obratio javnosti, optužujući demonstrante za izazivanje nereda. Istakao je da država ne planira angažovati vojsku i da ‘građanskog rata neće biti’.
Obraćanje je uslijedilo nešto prije ponoći, nakon što su u Novom Sadu, Beogradu, Nišu i drugim gradovima organizovani protesti. Povod su bili incidenti od utorka navečer u Vrbasu i Bačkoj Palanci, kada su, prema tvrdnjama građana, pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale učesnike ranijih demonstracija.
Vučić je naveo da je u Novom Sadu u srijedu navečer povrijeđeno više od 60 građana, dok je među 16 povrijeđenih policajaca dvojica zadobila teže povrede vilice i grudnog koša. Poručio je da se ‘uspostavlja kontrola’ te da će policija u većem broju biti raspoređena na ulicama.
‘Večeras je teška noć za građane Srbije. Važno je da smo, zahvaljujući mudrosti i strpljenju ogromnog broja građana, nekim čudom za sada uspjeli sačuvati mir’, rekao je Vučić, dodajući da je u Novom Sadu ‘do prije nekoliko minuta bilo pitanje hoće li preživjeti oko 300 građana koji su čuvali svoju kuću’. Time je mislio na okupljene pristalice SNS-a ispred sjedišta stranke, za koje je kazao da su se ‘suprotstavili batinašima i blokaderima’.
Demonstranti, međutim, iznose drugačiju verziju događaja. Oni tvrde da su upravo oni bili meta organizovanih napada simpatizera SNS-a, među kojima je, prema njihovim riječima, bilo i ljudi ‘sa sumnjivom prošlošću’, dovedenih kako bi izazvali sukobe i isprovocirali intervenciju policije.
Učesnici protesta naglašavaju da su na ulice izašli zbog politike vlasti i predsjednika Vučića, koji, kako kažu, uporno odbijaju uvesti vladavinu prava, reformisati institucije, sprovesti istrage i razotkriti odgovorne za urušavanje nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra prošle godine, kada je život izgubilo 16, uglavnom mladih osoba.
Tragedija iz novembra pokrenula je talas građanskog bunta i stvaranje studentskog pokreta koji zahtijeva nezavisne institucije, borbu protiv korupcije i društvo zasnovano na zakonima, oslobođeno političkog pritiska. Jedan od ključnih zahtjeva postao je raspisivanje vanrednih izbora, što vlast i dalje odbija.