Vrijednost aerodroma u Istanbulu: Građani BiH za sedam godina u kladionicama potrošili 13 milijardi KM

Kada se spomene cifra od 13 milijardi konvertibilnih maraka (BAM), ona nosi težinu koja može odražavati različite aspekte društva.

Na primjer, upravo toliki iznos stanovnici Federacije Bosne i Hercegovine uložili su u kladionice u periodu od 2016. do 2023. godine. Paralelno, gradnja jednog od najmodernijih aerodroma na svijetu, Istanbul Airport, koštala je 13,6 milijardi BAM. Ova dva primjera pružaju upečatljiv uvid u prioritete i tokove novca u društvu, otvarajući pitanja o njegovom usmjerenju i dugoročnim posljedicama.

Aerodrom “Istanbul”, otvoren 29. oktobra 2018. godine, simbol je ambicije i vizije Turske da postane globalni transportni centar. Njegova gradnja zahtijevala je ulaganje od 13,6 milijardi BAM, a u 2022. godini kroz njega je prošlo 64 miliona putnika, što ga čini najprometnijim aerodromom u Evropi i petim na svijetu.

Ovaj aerodrom nije samo zgrada – on je motor ekonomskog rasta, povezujući kontinente, podstičući turizam i otvarajući nova radna mjesta. Ulaganja u infrastrukturu poput ove predstavljaju dugoročnu viziju koja može transformisati cijele regije piše GPMaljevac.

Kladionice: Fenomen društva u tranziciji

S druge strane, 13 milijardi BAM uplaćenih u kladionice u Federaciji BiH u sedmogodišnjem periodu predstavlja izazov društvu. Kladionice su postale svakodnevica mnogih građana, posebno u ekonomskim uvjetima gdje se mnogi nadaju brzom dobitku. Međutim, ovaj fenomen često ima visoku cijenu: od ovisnosti, narušavanja porodičnih odnosa do smanjenja produktivnosti u društvu.

Iako su kladionice značajan izvor prihoda za državu kroz poreze i naknade, njihova sveprisutnost otvara pitanje moralne odgovornosti i regulative. Mogu li se ovi tokovi novca preusmjeriti u sektore poput obrazovanja, zdravstva ili infrastrukture?

Dva različita pogleda na ulaganje

Kada uporedimo ova dva primjera, dolazimo do ključne razlike: ulaganje u aerodrom predstavlja stvaranje vrijednosti koja ima potencijal za razvoj i napredak, dok ulaganja u kladionice uglavnom odražavaju društveni problem bez stvaranja trajnih benefita.

Ove cifre nas tjeraju na razmišljanje o društvenim prioritetima. Da li smo spremni kao društvo ulagati u projekte koji donose dugoročnu korist, ili ćemo nastaviti podržavati obrasce koji često vode u stagnaciju? Vrijeme je da preispitamo tokove novca i resursa kako bismo osigurali održiv razvoj budućih generacija.