fbpx
Ponedjeljak , 23 Decembra 2024

96% građana FBiH podržava zabranu rada trgovina nedjeljom

96% građana svih zanimanja i 97,5% trgovaca podržava zabranu rada nedjeljom i praznicima, te devet od 10 radnika koji obavljaju šalterski ili uredski posao, glavni su nalazi istraživanja o stavovima javnosti o zabrani rada trgovina nedjeljom „Ne želim da radim praznicima i nedjeljom“ koje su za Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH) uradili profesori Fakulteta političkih nauka u  Sarajevu Nermina Mujagić i Amer Osmić.

Ova zabrana trebalo bi da nastupi nakon što Federalni parlament u oba doma usvoji Zakon o unutrašnjoj trgovini.

Predsjednica STBiH Mersiha Beširović rekla je da je sada pravi trenutak za objavu ovog istraživanja, iako od ranije znaju da radnici ne žele da rade nedjeljom i praznicima.
– TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA –

„Naš cilj je bio pokazati da radnici i radnice ne žele raditi nedjeljom, a u javnosti je zastupana teza da oni žele da rade, ali nisu dovoljno plaćeni. U javnosti se promovisala i teza da radnici ne razumiju i da će samo radnje biti zatvorene za kupce, a da će oni ipak raditi. Nećemo dozvoliti da se radnici i radnice u trgovini potcjenjuju, oni su itekako razumiju i znaju dobro tumačiti nacrt zakona“, rekla je Beširović.

Radnici i radnice u trgovini smatraju da zabrana rada nedjeljom nije političko pitanje, već radničko.

„Radnici žele da su nedjeljom kući, a ne na radnim mjestima kada privilegovana javnost želi biti u tržnim centrima“, dodala je Beširović.

Autor istraživanja i profesor FPN-a Sarajevo Amer Osmić rekao je kako ga je istraživanje potaklo da razmišlja koliko prava imaju radnici u trgovinama i koliko se slušaju njihovi glasovi. Percepcija radnika je, kaže Osmić, da ih donosioci odluka ne doživljavaju na pravi način.

Prije predstavljanja samog istraživanja Osmić je pročitao komentar jedne uposlenice u trgovini koji je ostavila na društvenim mrežama: „Da ima države ne bi anketama glasili za zasluženi odmor. Ne možete zamisliti kako je nama gledati porodice s djecom nedjeljom dok su nas naša djeca željna.“

Svaki drugi ispitanik koji radi u trgovačkoj djelatnosti radi tri ili više nedjelja u mjesecu, a 51% radnika radi praznicima.

„Taj rad i činjenica da moraju raditi nedjeljom na radnike utiče tako da u tim danima imaju visok nivo stresa“, navodi Osmić nalaze istraživanja.

77,2% ispitanih koji rade nedjeljom kažu da za taj rad nisu adekvatno plaćeni, a svi pokazatelji govore da mlađoj radnoj snazi rad u trgovinama nije atraktivan što će u budućnosti biti veliki problem na tržištu rada.

Upitani šta bi bila adekvatna zamjena za rad nedjeljom skoro 70% anketiranih je reklo da je to posebna naknada na platu u iznosu od 100KM do 125KM.

Devet od 10 ispitanih smatra da bi zabrana rada nedjeljom pozitivno uticala na slobodno vrijeme i kvalitetu života.

„96,4% je reklo kako bi to pozitivno uticalo na njihov život, 76,1% je reklo da bi neradna nedjelja pozitivno uticala na kućni budžet trgovaca. Čak 95,2% ispitanih smatra da bi fiksan slobodan dan bi pozitivno uticalo na produktivnost tokom radne sedmice“, rekao je Osmić govoreći o rezultatima istraživanja.

Ekspertica za javno mnijenje i politologiju i redovna profesorica FPN-a u Sarajevu Nermina Mujagić rekla je da istraživanje za nju ima značaj jer se ona inače bavi konfliktima, a ovdje se radi o rascjepu između radničke klase i kapitala.

„Čovjek ne prodaje robu, on prodaje i sebe. Istraživanje je pokazalo da dio građana BiH, a to su radnici u trgovini, ne žele da prodaju sebe“, istakla je Mujagić.

Na pitanje: „Da li će podrška nacrtu zakona o zabrani rada nedjeljom i praznicima uticati na vaše glasačke preferencije na izborima 2024“, 49,8% ispitanih je odgovorilo sa – da.

„Svaki drugi uposlenik u trgovačkoj djelatnosti kaže da od podrške donosioca odluka zakonu, zavisi njihov glas. Imamo vrlo jasnu želju onih koji rade u trgovačkim djelatnostima da žele jedna fiksan dan na osnovu kojeg žele planirati svoje obaveze“, dodao je Osmić.

Istraživanje je provedeno u julu 2024. na uzorku od 1452 ispitanika. Zakon o zabrani rada nedjeljom je u parlamentarnoj proceduri, a nakon što su ga u formi nacrta usvojila oba doma Parlamenta FBiH tokom ljeta je bila otvorena javna rasprava o zakonu.

Pročitajte i ovo

Državne institucije za toalet papir daju 255.000 maraka: Mora biti troslojni i ispunjavati posebne uvjete

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine za nabavku taolet papira i ove godine …