fbpx
Nedjelja , 6 Oktobra 2024

Znameniti Fojničani: Dr. Behaudin Salihagić (1898.-1969.) – intelektualac, humanista i nepokolebljivi vjernik

Znameniti Fojničani

Dr. Behaudin Salihagić (1898.-1969.) – intelektualac, humanista i nepokolebljivi vjernik

Dr. Behaudin Salihagić je rođen 14. 11. 1898. godine u Fojnici.

Piše: prof. Mensur ef. Pašalić

Njegovi roditelji su Derviš-ef. i Fatima (Buturović), a pored Behaudina su imali još sinove Aliju, Mehmeda, Fadila i Remziju te kćeri Feridu, Eminu i Sidiku.

Inače, Derviš-efendija je bio profesionalni imam-matičar, a na njegovom nišanu se nalazi lijep tarih na kome piše:

„On (Allah) je Živi i Vječni .

Smrt je piće koje će svako ispiti

A kabur su vrata kroz koja će svako proći

Merhum Derviš-efendi sin Muhamed-age Salihagić

Imam i sljedbenik nakšibendijskog tarikata

Umro je u Lejletu-l-kadru 1373. hidžretske godine

Njihovim dušama El-Fatiha!“

Nišan Derviš-efendije Salihagića

Analizirajući A. Domovnicu primjećujemo da su Derviš-efendija i njegova Fatima-hanuma posebno pažnju posvećivali obrazovanju te je Behaudin (Behaija) registriran kao sudski pripravnik, Mehmed kao opštinski bilježnik, Alija kao zvaničnik opštinske uprave, Fadil je završio Pravni fakultet, a Remzija je završio elektro-mehaničarsku školu.

Također, fojnička A. Domovnica pedantno bilježi i da je Fatima Salihagić 20. 11. 1944. godine poginula usljed nenamjernog bombardiranja njihove kuće u fojničkom Majdanu od strane savezničke britanske avijacije. Nažalost, u tom masakru je, kazuje h. Zineta Alečković (1936.), živote izgubilo 13 osoba.

A Domovnica Derviš-ef. Salihagić

Dakle, Behaudin Salihagić je, na osnovu informacije bratića Džemala, završio fojničku Medresu, najstariju odgojno-obrazovnu ustanovu na području općina Fojnice, Kiseljaka, Kreševa i Busovaće. Potom, u Sarajevu  1922. godine završava VIŠT (Višu islamsko-šerijatsko-teološku školu), te u Zagrebu 1927. godine doktorira na Pravnom fakultetu.

Odmah se vraća u svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i kao mlad, obrazovan i perspektivan kadar, dr. Salihagić već od 1928. godine počinje raditi  kao sudija u Okružnom sudu u Sarajevu, a kasnije postaje i sudija Sreskog suda, također u Sarajevu.

Svojom erudicijom, moralom i vjerskom praksom, postaje prepoznatljiv u sarajevskoj akademskoj i Islamskoj zajednici pa biva angažiran i kao honorarni profesor na VIŠT-u gdje, u periodu od 1937. do 1944. godine, predaje predmete: Enciklopedija prava, Rimsko pravo, Građansko pravo i Pravna historija.

Fakultet islamskih nauka Sarajevo

Nakon Drugog svjetskog rata, već kao etablirani pravni ekspert, od 1945. godine je pravni referent u  Povjereništvu za pravosuđe ZAVNOBIH-a u Fojnici i Jajcu.

Kasnije radi u Ministarstvu pravosuđa NR BiH u Sarajevu, a u jednom periodu je bio i sekretar Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine.

Dr. Salihagić je od 1955. godine do penzije radio kao šef Biblioteke Pravnog fakulteta  u Sarajevu.

Inače, tokom Drugog svjetskog rata, dr. Behaudin Salihagić je zorno iskazao svoj humanizam i saosjećanje spram ugroženog i protjeranog muslimanskog naroda te Srba, Jevreja i Roma koji su targetirani u vrijeme NDH.

Tim povodom, dr. Salihagić je sa još 107 intelektualaca, alima i uglednih Bošnjaka, potpisnik čuvene Sarajevske rezolucije (12. 10. 1941. godine) koja je prvi glas otpora nadirućem fašizmu. Njome se konstatira teška situacija u kojoj su se našli Bošnjaci, a za koju se navodi da je posljedica smišljene politike ustaša da izazovu sukobe pravoslavaca i muslimana, javno se osuđuju individualni zločini  nad Srbima, konstatira degradirajući položaj Bošnjaka od strane ustaškog režima i zahtijeva uspostavljanje reda i mira, kažnjavanje odgovornih za zločine i pružanje pomoći svim žrtvama. Jedan od razloga donošenja ove Rezolucije bili su i masakri četničkih odreda Jugoslovenske vojske u otadžbini nad bošnjačkim civilima u istočnoj Bosni.

Rezolucija je posredstvom ministra Joze Dumandžića dostavljena Anti Paveliću.

Neosporno je da su potpisnici Rezolucije svojom hrabrošću, odvažnošću i brigom prema ugroženim žrtvovali svoj komoditet, slobodu i status.

Nažalost, u vrijeme NDH su etiketirani  i degradirani, a u komunističko doba su zbog Rezolucije mnogi hapšeni (Npr. prof.  Kasim Dobrača je osuđen na 15 godina zatvora), proganjani, dobijali su otkaz s posla ili, kao dr. Salihagić, nisu dobili pozicije koje su zasluživali svojim znanjem i kompetencijama.

Dr. Behaudin Salihagić je čitav život bio iskreni i praktični vjernik koji je, navodi Hamdo Ramić, klanjao u svojoj kancelariji ili odlazio u pauzi na namaz u džamiju. Time je ponosno, dostojanstveno i nepokolebljivo čuvao svoj duševni mir i vjerski dignitet u vremenu opće ateizacije tadašnjeg društva.

Dr. Salihagić je bio jako cijenjen od eminentnih alima i rukovodilaca Islamske zajednice u SFRJ. Tako je 1949. godine izabran za predsjednika Saborskog odbora Vakufskog sabora, a 1951. godine za potpredsjednika Vakufskog sabora.

Cijenjeći njegovo znanje i vjersku pragmu, nadležni u Islamskoj zajednici su 1966. godine izabrali dr. Behaudina Salihagića za predsjednika Savjeta Gazi Husrev-begove biblioteke koja, inače, egzistira od 1537. godine. On je i autor prvog nacrta Statuta ove Biblioteke.

Dr. Behaudin Salihagić je na Bolji svijet preselio 20.12.1969. u Sarajevu, a ukopan je na Ravnoj bašči u Fojnici, nedaleko od svog babe r. Derviš-efendije Salihagića.

Na njegovom nišanu na arapskom jeziku je napisano:

„Sve je na ovom svijetu prolazno”

Merhum dr. Behaudin sin Derviš-efendije Salihagića

El-Fatiha

Nišan dr. Behaudina Salihagića

Molimo Milostivog da učenom dr. Behaudinu Salihagiću podari ljepote džennet-firdevsa!

Fojnica, 28.7.2024. g.

Prof. Mensur-ef. Pašalić

Pročitajte i ovo

Bračni par Imamović izgubio osam članova porodice, sami pronalazili tijela

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić bila je danas u Donjoj …