Vijesti iz Fojnice i okoline
Zabrana nošenja marame/hidžaba u Oružanim snagama BiH, prema konačnoj odluci Ustavnog suda BiH, nije diskriminicija.
Naime, Ustavni sud BiH je na današnjoj 140. plenarnoj sjednici odlučivao po “Zahtjevu Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine”. Izetbegovićeva apelacija je objedinjena sa onom vojnikinje Emele Mujanović koju je Ustavnom sudu BiH podnijela u maju 2021. godine.
Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.
Time se vojnikinji Emeli Mujanović i dalje zabranjuje angažman u OS BiH dok nosi maramu.
Podsjetimo, Emela od 26. marta 2020. godine vodi svoju pravnu bitku protiv Ministarstva odbrane zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere, a zbog zabrane nošenja mahrame u službi.
Nakon što je izgubila spor pred Sudom BiH, nije odustajala i zajedno sa svojim pravnim timom predala je apelaciju prema Ustavnom sudu BiH u maju 2021. godine, a ta presuda je danas, nakon više od dvije godine, konačno i izrečena, ali ne u Emelinu korist.
Emelin advokat Emir Kovačević u ranijim izjavama za medije kazao je da neće odustati od borbe čak iako presuda Ustavnog suda BiH bude negativna, te da su spremni ići i do Strazbura.
Šta piše u Odluci?
Odlučujući o zahtjevu Bakira Izetbegovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 5. stav (3) Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 11-02-3-1864-13/16 od 24. aprila 2017. godine koji glasi: “Vjerska obilježja uz uniformu mogu se nositi na način da ista ne budu vidljiva“, Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba u saglasnosti sa članom II/3.g) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 9. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija).
Sažetak odluke
Odlučujući o predmetnom zahtjevu, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio da je Evropski sud u svojoj praksi istakao da može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Evropske konvencije. Također je istakao da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Evropska konvencija.
Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo odbrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Evropski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Evropske konvencije, prema kojoj domaće vlasti imaju direktan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju da procijene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti veoma različita. Osim toga, Ustavni sud je istakao da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera.
Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.
