Vijesti iz Fojnice i okoline
Dok iz minute u minut pristižu nove fotografije i snimci posljedica zemljotresa iz Turske bh. meteorolog Zoran Zadro podsjetio je na određene činjenice koje se odnose na seizmološki aktivna područja.
ZEMLJE S VISOKIM RIZIKOM
Geološki, a u konačnici i seizmološki gledano od Irana, preko Turske, Grčke, Rumunije, Bugarske, Makedonije, Albanije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije pa sve Alpskog gorskog lanca postoji jedno ogromno granično područje između Afričke i Euroazijske tektonske ploče.
Upravo su ove zemlje s najvećim hazardima, tačnije rizicima da im se dogodi neki jači potresi.
Nažalost tu pripada i Turska, i ne samo Turska, nego i veliki dio naše regije, posebno šire područje Crne Gore, juga Dalmacije i većeg dijela Hercegovine, gdje se po seizmičkim kartama hazarda mogu očekivati jači potresi čak i do 7. stepena po Richteru.
POTRESI IMAJU SVOJE CIKLUSE
Potresi baš kao i klima imaju svoje cikluse, jer postoji razdoblje pojačane i razdoblje slabije seizmičke aktivnosti.
Nažalost ovaj potres u Turskoj i oni ne tako davni u našoj regiji lako mogu biti uvod da smo u nekom ciklusu pojačane seizmičke aktivnosti i da je ovaj potres u Turskoj može proizvesti svojevrsnu lančanu reakciju na nekim drugim područjima i državama sve do Alpa.
Tu se ponajprije misli na to da se u dogledno vrijeme dogodi još neki jači potres u zemljama našeg okruženja, ili ne daj Bože čak i kod nas.
POJAČANE SEIZMIČKE AKTIVNOSTI TOKOM 60-TIH I 70-TIH GODINA
Uzmimo primjer jednog ciklusa pojačane seizmičke aktivnosti u našoj regiji tokom 1960 ih i 1970 ih godina.
– 1962. godine razoran potres pogađa Dalmaciju donose velike štete, samo godinu iza razoran potres 1963. godine pogađa Makedoniju donoseći velike štete i odnoseći na stotine ljudskih života.
– 1969. godine razoran potres pogađa Banjaluku, gdje je također bilo ogromnih šteta i ljudskih žrtava. Dakle u jednome desetljeću tri razorna potresa pogađaju našu regiju.
Taj ciklus će završiti razornim i do sada najjačim potresom iz 1979. godine koji je pogodio Crnogorsko primorje od 7. stepeni po Richteru ubivši preko stotinu ljudi.
Nauka i tehnologija na to još nemaju adekvatan odgovor, ali se može procijeniti neki faktor rizika za jače potrese u određenim područjima.
Na nama je da živimo s time, baš kao što živimo i sa ostalim silama prirode koje nas okružuju – stoji u objavi Zadre.
