Solarni park u Fojnici: Braća Čohadžići krenuli u instaliranje fotonaponskih elektrana

Srednjobosanski kanton trenutno najveći dio električne energije proizvede u hidroelektranama Jajce 1 i 2. Prošle godine okrenuta je nova stranica, kako bi preostale potrebne količine čiste energije proizveli korištenjem snage vjetra i Sunca.

Za ulaganja u postrojenja za proizvodnju zelene energije u ovom kantonu zainteresovali su se brojni domaći i inostrani ulagači, a najveći iskorak u izgradnji fotonaponskih elektrana napravile su općine Bugojno i Fojnica, javlja FTV.

Uz Elektroprivredu Bosne i Hercegovine, kojoj je Vlada Srednjobosanskog kantona dodijelila koncesiju za izgradnju dvije fotonaponske elektrane instalisane snage od 50 megavata na jalovištu rudnika Gračanica u općini Bugojno, brojni su se ulagači odlučili na izgradnju postrojenja za iskorištavanje energije Sunca, a posebno u općini Fojnica.

Među prvima koji su na lokalitetu Prokosa – u napuštenom naselju Omerčevići, počeli instalisanje fotonaponskih elektrana snage 150 kilovata, za koju im ne treba koncesija, jesu braća Čohadžići.

„Brat i ja smo možda prvi što smo nešto pokrenuli i nešto i uradili. Iskreno govoreći, vidjeli smo tu neku svoju finansijsku priliku, neku dugoročnu priliku – siguran je kupac. Ima ljudi od svukud – iz Tešnja, iz Sarajeva, ima jedan iz Egipta, iz Somalije…“, priča Amer Čohadžić.

Općina Fojnica, u kojoj se, kada je riječ o privredi, govori isključivo o Reumalu, bez kojeg ih ne bi bilo, prepoznala je svoju šansu i podržala spremnost na ulaganje u proizvodnju zelene energije te lokalitet Prokosa proglasila solarnim parkom.

„Radi se o naseljenim mjestima Bašići, Varke, Omerčevići i Klisura – oko 100 hektara smo proglasili javnim interesom. Gdje god interes pokažu investitori da prave solarne panele, Općina Fojnica će im biti na raspolaganju“, poručuje fojnički načelnik Sabahudin Klisura.

Uz registraciju novih firmi i obrta, posebno značajnim vide iskorištavanje stotina hektara potpuno napuštenog i zaraslog poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju električne energije za prodaju.

U susjednoj općini Busovača vlasnici firmi kojima u proizvodnji trebaju značajne količine električne energije odlučili su se na ulaganja fotonaponske elektrane za vlastite potrebe. Prvenstveni cilj je kažu da budu konkurentni na tržištu.

„Želimo da se pripremimo na ono što dolazi u periodu od 2030. do 2035. godine, gdje ćemo za svoje proizvode morati dokazati da su proizvedeni iz obnovljivih izvora energija. S druge strane želimo da se dio sredstava koja se uštede usmjere na povećanje plata zaposlenim“, ističe Mahir Mujić, direktor kompanije EZ.

U spremnosti ulagača na izgradnju vjetroelektrana, za koje ovaj kanton ima potpisane ugovore sa četiri koncesionara, te fotonaponskih elektrana – vidi se mogućnost da u dogledno vrijeme sva potrebna količina električne energije bude takozvana čista, što je i zahtjev EU-a, kojoj težimo.

„Godišnje potrebe našeg kantona su 600-650 gigavat sati energije. Naš kanton proizvede 450, možda čak i blizu 500 gigavat sati. Ta još jedna četvrtina fali, a u toj četvrtini mi mislimo da će sada ući vjetropark na Vlašiću i ove fotonaponske elektrane“, navodi ministar privrede SBK Nisvet Hrnjić.

Još se čeka na izmjenu postojeće zakonske legislative, a što je prijedlog nadležnog ministarstva – da, kao i u ostalim kantonima, za ugradnju solarnih panela na krovove kuća ne trebaju građevinske dozvole. No, zbog primjera u drugim dijelovima zemlje, ali i u općini Fojnica, koji još jednom potvrđuje da novac i biznis ne poznaju granice, vlast mora učiti na primjeru ove lokalne zajednice i biti servis investitorima. Pa makar oni bili tek vlasnici porodičnih kuća.

S donošenjem novih energetskih zakona – Zakona o električnoj energiji, te zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti i korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH – implementira se niz propisa iz pravnog okvira EU i nastavlja proces liberalizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji.

Biće značajno pojednostavljeni administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, prije svega solarnih i vjetroelektrana i uvedene nove kategorije u energetski sistem i tržište električne energije – prozjumeri i energetske zajednice.

Donošenjem novog zakonskog okvira i u Federaciji BiH i industrija i individualni potrošači koji imaju izgrađene vlastite solarne kapacitete moći će ostvarivati ogromne uštede za korištenje energije, a viškove prodavati u mrežu.